Screenshot: IBT

DIO LUBANJE pronađen u spilji na sjeveru Izraela bacio je svjetlo na važnu prekretnicu u ranoj čovjekovoj povijesti kad je vrsta tek kretala iz Afrike u naseljavanje drugih dijelova svijeta i susrela se s čovjekovim bliskim rođakom neandertalcem.

U spilji Manot u zapadnoj Galileji iskopan je gornji dio lubanje, bez lica i čeljusti, za koji znanstvenici tvrde da je star oko 55 tisuća godina.

Istraživači tvrde da osobine lubanje upućuju na to da je taj pojedinac bio u bliskome srodstvu s prvom populacijom homo sapiensa koja će poslije kolonizirati Europu. Lubanja pruža i prvi dokaz da je homo sapiens živio u toj regiji istovremeno s neandertalcem, našim najbližim, a izumrlim srodnikom.

Antropolog sa sveučilišta u Tel Avivu Israel Hershkovitz, koji je vodio studiju objavljenu u časopisu Nature, nazvao je tu lubanju "važnim djelićem slagalice u velikoj priči čovjekove evolucije".

Prijašnji genetski dokazi pretpostavljali su da se naša vrsta križala s neandertalcem otprilike u vrijeme iz kojega potječe i lubanja. Zato i svi ljudi euroazijskoga podrijetla još nose malu količinu neandertalčeva DNA.

"Ovo je prvi izravni fosilni dokaz da su moderni čovjek i neandertalac istovremeno živjeli na istome području", rekao je paleontolog Bruce Latimer sa sveučilišta Case Western Reserve u Clevelandu.

"Istodobno postojanje tih dviju populacija na malenome geografskom području, i to baš u vrijeme u kojem genetski modeli pretpostavljaju njihovo križanje, daje naslutiti da se križanje vjerojatno događalo u području Levanta", rekao je Hershkovitz.