Prvi pristigli podaci u kontrolu leta Europske svemirske agencije (ESA) u Darmstadtu pokazali su da je Philae, koji je veličine perilice rublja i teži stotinjak kila, nakon prvog slijetanja potonuo oko 4,5 centimetara u površinu kometa, što sugerira da je gornji sloj tog nebeskog tijela relativno mekan.

Kasnije je vjerojatno došlo do odskakivanja, jer harpuni nisu radili kako treba, i sondi su trebala dva sata da se napokon smiri. Znanstvenici u četvrtak napeto očekuju nove povratne informacije kako bi odlučili hoće li ponovo pokušati ispaljivati harpune i pritom ne riskirati dodatnu destabilizaciju letjelice.

Konferencija za novinare u Darmstadtu predviđena je za poslije podne.

Jučerašnje slijetanje Philaea na komet, prvo u povijesti, koje je otvorilo novo poglavlje u istraživanju svemira, izazvalo je oduševljenje u kontroli leta.

Philae je sa svojom matičnom letjelicom Rosettom putovao do 500 milijuna kilometara udaljenog kometa punih deset godina. Samo spuštanje od Rossete do kometa trajalo je sedam sati. Kad je robot napokon poslao prve podatke s kometa, u kontroli leta nastala je prava eksplozija radosti.

"Na kometu smo, vrlo smo sretni", izjavio je Andrea Accomazzo, direktor leta misije Rosetta pri Europskom centru za svemirske operacije (ESOC).

"To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to učinili i to je ono što će zauvijek ostati", kazao je direktor ESA-e Jean-Jacques Dordain.

ESA se ovim pothvatom priključila prvoj ligi svemirskog istraživanja u kojoj su dosad bili SAD i Rusija, a ubrzano im se priključuje i Kina.

"Ovo je pobjeda Europe, napretka i čovječanstva", rekao je u srijedu navečer francuski predsjednik Francois Hollande. Velike pohvale europskim kolegama stigle su i iz američke NASA-e.

Euforija u Darmstadtu splasnula je, međutim, kad su otkriveni problemi s harpunom. Uspije li se Philae učvrstiti, fotografirat će krajobraz kometa i analizirati površinu. Kometi su primitivna tijela Sunčeva sustava i kao takva mogu služiti kao 'povijesne čitanke' njegova nastanka prije 4,6 milijardi godina.

Komet Čurjumov-Gerasimenko dobio je ime po ukrajinskim astronomima koji su ga otkrili 1969. godine. Klim Ivanovič Čurjumov, kojem je sada 77 godina, bio je u kontroli leta u Darmstadtu u vrijeme slijetanja.

Matična letjelica Rosetta, koja bi trebala kružiti orbitom kometa još godinu dana, ime je dobila po kamenu iz Rosette pomoću kojeg su dešifrirani egipatski hijeroglifi, a Philae po otoku na današnjem Naserovom otoku na Nilu na kojem je pronađen obelisk koji je s navedenim kamenom također poslužio za razumijevanje egipatskog pisma.