KAKO se približava vrhunac turističke sezone, mnogi još traže mjesto za ljetni odmor. Dok su najpoznatije jadranske destinacije u vrhuncu sezone često popunjene i skuplje, dio putnika okreće se manjim, mirnijim i manje razvijenim otocima. Među njima se posljednjih godina sve češće spominje Žirje, najudaljeniji stalno naseljeni otok šibenskog arhipelaga.

Žirje je naseljeno mjesto u sastavu grada Šibenika i nalazi se na istoimenom otoku, oko 22 kilometra jugozapadno od Šibenika. S površinom od oko 15 četvornih kilometara najveći je otok šibenskog arhipelaga, ali i jedan od njegovih najrjeđe naseljenih prostora. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine ondje živi 147 stanovnika.

Kako doći do Žirja?

Do Žirja se dolazi brodskom linijom iz Šibenika, preko Zlarina, Obonjana i Kaprija. Jadrolinijina linija 532 povezuje otoke šibenskog arhipelaga, a plovidba do Žirja traje oko sat i 25 minuta. Udaljenost od kopna jedan je od razloga zbog kojih se otok razlikuje od prometnijih dalmatinskih odredišta.

Za razliku od većine naseljenih hrvatskih otoka, Žirje se nalazi na samom rubu šibenskog arhipelaga, okrenuto prema otvorenom moru. Takav položaj stoljećima je određivao njegov značaj. Brodovi koji su plovili srednjim Jadranom prolazili su područjem oko otoka, zbog čega je Žirje kroz povijest imalo važnu stratešku i obrambenu ulogu.

Manje uvale i miran život

Turistička infrastruktura na otoku ograničena je u usporedbi s popularnijim mjestima na obali. Nema velikih hotelskih kompleksa ni razvijene ponude zabavnih sadržaja, a posjetitelji ga najčešće povezuju s manjim uvalama, kupanjem, pješačenjem, biciklizmom i boravkom u prirodi.

Ni noćni život nije među glavnim obilježjima otoka. Na Žirju nema klubova ni razvijene zabavne scene kakva postoji u većim turističkim središtima, a večernja ponuda uglavnom se svodi na ugostiteljske objekte, druženja uz more i povremena lokalna događanja tijekom ljetne sezone.

Među poznatijim uvalama nalaze se Stupica Vela, Stupica Mala, Koromašna, Tratinska i Muna. Zbog razvedene obale, otočića i grebena Žirje je poznato među nautičarima i jedriličarima, dok dio posjetitelja dolazi zbog ronjenja, ribolova ili istraživanja manje dostupnih dijelova otoka.

Riba, lignje, roštilj

Turistička zajednica Šibensko-kninske županije navodi da je područje oko Žirja poznato po ribolovu, što nije neobično s obzirom na njegov položaj prema otvorenom moru. Ribarstvo je, uz poljoprivredu, stoljećima bilo jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti otočana.

Danas je na otoku vidljivo manje obrađenih površina nego nekada, no brojni suhozidi, maslinici i ostaci terasa svjedoče o razdoblju kada je poljoprivreda imala mnogo važniju ulogu. Stanovnici su tradicionalno uzgajali masline, vinovu lozu i smokve te držali stoku, što je bilo karakteristično za brojne dalmatinske otoke.

Ponuda hrane uglavnom je vezana uz ono što je uobičajeno za malo otočko mjesto: ribu, lignje, meso s roštilja, krumpir, salate, maslinovo ulje i sezonske namirnice. U recenzijama ugostiteljskih objekata posjetitelji najčešće spominju svježu ribu i jednostavna jela prilagođena lokalnim mogućnostima i sezoni.

Zanimljiva povijest

Žirje je zanimljivo i zbog svoje povijesti. Zbog položaja prema otvorenom moru imalo je važnu obrambenu funkciju, a na otoku se nalaze ostaci kasnoantičkih, odnosno bizantskih utvrda iz 6. stoljeća. Ostaci su vidljivi na Gradini iznad uvale Velika Stupica te na području Gustijerne iznad Male Stupice. Otok se spominje i u srednjovjekovnim izvorima: 1059. godine kralj Petar Krešimir IV. darovao ga je benediktincima.

Osim starijih povijesnih lokaliteta, na Žirju su vidljivi i tragovi vojne prisutnosti iz novijeg razdoblja. Tijekom 20. stoljeća otok je zbog svojeg položaja imao stratešku važnost pa su na njemu građeni vojni objekti i obrambeni položaji, od kojih su neki i danas prepoznatljivi u krajoliku.

Kao i mnogi udaljeniji hrvatski otoci, Žirje se tijekom posljednjih desetljeća suočilo s izraženim iseljavanjem i padom broja stanovnika. U prošlosti je imalo znatno više stanovnika nego danas, a posljedice demografskih promjena vidljive su u starim kamenim kućama, zapuštenim gospodarstvima i objektima koji više nisu u funkciji. Dio kuća obnovljen je ili prenamijenjen za odmor, no otok je i dalje među slabije naseljenim područjima hrvatske obale.

Mjesto za one koji traže tišinu i sporiji ritam

Žirje zato nije odredište za putnike koji očekuju široku turističku ponudu, cjelodnevne sadržaje ili razvijen noćni život. Njegova specifičnost prije svega proizlazi iz položaja, male naseljenosti i činjenice da je zadržao obilježja otočne zajednice koja je dugo bila oslonjena na ribarstvo, poljoprivredu i život na rubu otvorenog mora.

U vrijeme kada dio turista traži manje opterećena odredišta, upravo se zbog tih karakteristika Žirje sve češće pojavljuje među prijedlozima za ljetna putovanja. Ne zbog velikog broja atrakcija ili sadržaja, nego zbog drukčijeg položaja i načina života koji se na njemu još uvijek može vidjeti.