KRŠĆANI diljem svijeta 25. prosinca slave Božić. Božić je odavno prerastao granice kršćanskog vjerovanja i obilježavanja rođendana Isusa Krista, pa milijuni ljudi diljem svijeta, a ni mnogi Hrvati, uopće ne znaju što se obilježava na Božić.

Prema kršćanskom vjerovanju djevica po imenu Marija iz Nazareta s 15 godina je u pećini u gradu Betlehemu rodila sina Isusa, dok su pored nje u pećini (po kasnijem vjerovanju štali) bili zaručnik Josip i domaće životinje. 

Biblija kaže da je Isus začet nakon što je anđeo posjetio Mariju u njezinoj rodnoj kući, ali su u posljednjih 2000 godina o majci Isusa Krista kružili različiti mitovi, piše Dailybeast.

Prvi i kršćanima vjerojatno najskandalozniji je onaj da je Isus izvanbračni sin Marije i rimskog vojnika Panthere. Prema tom mitu, Marija je zbog straha od zaručnika i roditelja izmislila priču o anđelu kako bi sakrila veliku sramotu spolnog općenja prije braka, pogotovo s okupatorskim vojnikom. Ipak, moguće je da ovaj mit ne drži vodu jer stanovnici Nazareta nisu imali doticaja s Rimljanima.

Postoji i mit o ženi Salome koju Biblija ne spominje. Mit kaže da se Salome zapalila ruka kada je radila ginekološki pregled trudne Marije jer nije vjerovala u trudnoću bez spolnog odnosa.

Biblija kaže da je i sama Marija začeta bezgrešno, odnosno bez seksualnog odnosa, zagrljajem svojih roditelja. Kršćani vjeruju da Marija uopće nije umrla, nego je tijelom uznesena na nebo.

Kada se maknemo od mitova i Biblije, postoji logično objašnjenje zašto Mariju danas nazivaju djevicom. Kao i kod ostalih događaja iz Biblije, došlo je do gubljenja u prijevodima Biblije u posljednjih 2000 godina. Uz Marijino ime u Bibliji stoji riječ "alma" što označava mladu, neudanu ženu, koja je u to doba automatski trebala biti i djevica. Riječ "betula" koja nedvosmisleno označava djevicu u starom, tako i u suvremenom hebrejskom jeziku, uz Marijino ime se ne spominje u Bibliji.