POTRAGA za novim, boljim, jeftinijim i sigurnijim rješenjima oduvijek je prisutna, a to nigdje nije bilo točnije nego u suvremenom digitalnom ekosustavu gdje je sve veći broj korisnika nezadovoljan uslugama koje pružaju dominantne tehnološke korporacije.

Ovaj proces sustavnog pogoršanja korisničkog iskustva, koji je tehnološki kritičar Cory Doctorow precizno definirao terminom "enshittification", više nije izolirani incident već temeljni poslovni model Silicijske doline. 

Prema ovoj općeprihvaćenoj teoriji, digitalne platforme prolaze kroz predvidljiv, trofazni životni ciklus. U prvoj fazi, tehnološke kompanije nude visokokvalitetne, inovativne i često besplatne proizvode, svjesno poslujući s gubicima kako bi privukle masovnu bazu korisnika i stvorile "zaključani" ekosustav u kojem je trošak prelaska na drugu uslugu umjetno povećan.

U drugoj fazi, kada korisnici više nemaju jednostavne alternative, platforma preusmjerava svoju lojalnost prema poslovnim klijentima, oglašivačima i preprodavačima podataka, zloupotrebljavajući korisničke podatke i pažnju kako bi stvorila nove izvore prihoda. U konačnici, u trećoj fazi, platforma zloupotrebljava i same poslovne klijente kako bi izvukla maksimalnu financijsku vrijednost isključivo za svoje dioničare, ostavljajući iza sebe disfunkcionalan i preskup proizvod.

Ovaj proces dramatično se ubrzao tijekom 2025. i početkom 2026. godine, a da previše ne duljimo i filozofiramo, reći ćemo samo da su tehnološki divovi tijekom ove godine odlučili investirati 650 milijardi dolara u AI što u kratkim crtama znači da su korporacije prisiljene agresivno monetizirati svaki aspekt svojih postojećih platformi.

Stoga, na korisnicima je da prihvate kvalitetne, ali ovim nedostacima zaražene proizvode ili potraže nešto novo što može i ne mora biti bolje, a uz to je i nepoznato. 

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju Europljani nisu preludi za američkim korporacijama i da im sve manje vjeruju i s obzirom na situaciju, sve se nesigurnije osjećaju ako o njima na bilo koji način ovise. Stoga, migracija na europske i lokalne servise za mnoge više nije pitanje nego nužnost. Stoga, odlučili smo proučiti kakve nam se lokalne alternative nude.

Web pretraživači

Ako tražite primjer ekstremnog monopola, ne tražite dalje od tržišta web pretraživača. Google drži preko 90% globalnog tržišnog udjela već više od desetljeća, pretvarajući svoju tražilicu u primarna vrata kroz koja više-manje svi pristupamo informacijama.

Upravo se Google često navodi kao školski primjer propadanja platformi. Algoritmi koji su krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih precizno rangirali relevantne informacije, danas su dizajnirani "malo" drugačije i zagušeni su sponzoriranim poveznicama, agresivnim oglasima i strojno generiranim sadržajem koji otežava pronalazak autentičnih i korisnih informacija.

Unatoč rastućem nezadovoljstvu, iluzija izbora na tržištu pretraživača dugo je prikrivala dublji infrastrukturni problem. Čak i najpopularnije alternativne tražilice koje se s pravom ponose zaštitom privatnosti korisnika, poput američkog DuckDuckGoa, te ekološki osviještene platforme poput Ecosije i Yahooa, u velikoj su se mjeri oslanjale na Microsoftov Bing indeks kako bi uopće mogle isporučiti rezultate pretraživanja.

To je značilo da, neovisno o tome koje sučelje korisnik odabrao, stvarna obrada podataka i kontrola nad onime što se prikazuje (ili cenzurira) ostaje u rukama američkog duopola Googlea i Microsofta.

Ecosia i francuski pretraživač Qwant najavili su udruživanje snaga. Ekološki osviještena Ecosia, prepoznala je da njena ekološka misija ovisi o tehnološkoj neovisnosti dok se s druge strane, Qwant godinama pozicionirao uz slogan "Tražilica koja vas cijeni kao korisnika, a ne kao proizvod", odbijajući pohranjivati povijest pretraživanja i prodavati osobne podatke.

Početkom 2026. godine, ubacili su u višu brzinu, a to pokazuju i brojke jer Ecosia raste brže od Googlea u Europi u ranoj 2026. godini, s ciljem da do kraja godine dođu do 16 milijuna stalnih korisnika.

Za korisnike koji traže potpunu tehničku neovisnost već danas, dobro je spomenuti i britansku tražilicu Mojeek koji nudi rezultate pretraživanja 100% neovisne o Googleu, Bingu ili Yahoou. Tvrtka nudi stroga obećanja o nepraćenju korisničkih navika.

Ako nisu Chrome i Safari, što je?

Dominacija Google Chromea, Apple Safarija i Microsoft Edgea, koji zajedno čine oko 90% tržišta web preglednika, osigurava ovim korporacijama neometan pristup podacima o navikama, interesima i ponašanju milijardi ljudi. Srećom, promjena zadanog preglednika jedan je od najjednostavnijih, a najučinkovitijih koraka prema zaštiti osobne privatnosti.

Iako je Mozilla Firefox američki proizvod, on ostaje zlatni standard za open-source softver, a i solidno blokira praćenja trećih strana. Međutim, za korisnike i tvrtke koji zahtijevaju apsolutnu privatnost bez kompromisa, europska tehnološka zajednica iznjedrila je LibreWolf koji je nešto kao modificirana verzija Firefoxa koji obećava maksimalnu privatnost pretraživanja uz jednaku brzinu i stabilnost.

Još jedan europski igrač na ovom polju je preglednik Vivaldi, djelo jednog od osnivača Opere, Jona Stephensona von Tetzchnera. S operativnim bazama u Norveškoj i na Islandu, jurisdikcijama poznatim po iznimno rigoroznim i naprednim zakonima o zaštiti privatnosti, Vivaldi vrlo dobro štiti korisničke podatke od Big Tech apetita.

E-mail, pohrana u oblaku i uredski alati

Integracija različitih usluga unutar zatvorenog ekosustava (poput Google Workspacea, Apple iClouda ili Microsoft 365 paketa) glavna je strategija zadržavanja korisnika kojom se služe tehnološki giganti. Ovi ekosustavi posjeduju oko tri četvrtine tržišta upravo zato što nude besprijekornu, ali i poprilično invazivnu integraciju.

Ipak, sve veći broj institucija, potaknut strahom od američkog nadzora, traži alternativu. Pogotovo nakon optužbi da je Microsoft, reagirajući na američke sankcije, suspendirao e-mail usluge tužiteljima Međunarodnog kaznenog suda koji su istraživali ratne zločine.

Zbog tog se, a i niza drugih razloga, hrvatski i europski korisnici sve više okreću provajderima sa sjedištem u Europi. Na tom tržištu u 2026. godini ističu se dvije snažne europske opcije: pCloud i Internxt.

pCloud, tvrtka sa sjedištem u Švicarskoj, nudi napredne tehničke značajke, a tu su i solidni cjenovni modeli koji uključuju doživotne licence za kapacitete od 500 GB do 10 TB. S druge strane, tvrtka Internxt, sa sjedištem u Španjolskoj, nudi radikalniji pristup privatnosti.

Njihov softver je u potpunosti otvorenog koda i uključuje vojnu "zero-knowledge" enkripciju u svim paketima besplatno, dok pCloud ovu razinu sigurnosti naplaćuje dodatno kroz pCloud Crypto.

Za sigurnu e-mail komunikaciju, Proton Mail ostaje dominantna europska sila. Sa sjedištem u Švicarskoj i korisničkom bazom koja premašuje 100 milijuna korisnika, Proton Mail pruža asimetričnu end-to-end enkripciju po defaultu iako besplatni model ima manji prostor za pohranu.

Za organizacije s visokim ekološkim standardima, njemačka Tuta (bivši Tutanota) i britanski neprofitni GreenNet nude visoko kriptirane usluge koje su u potpunosti pogonjene 100 % obnovljivom energijom.

Za obradu teksta i proračunske tablice, sveučilišta, oružane snage (npr. austrijska vojska) i lokalne uprave u Njemačkoj i Francuskoj aktivno provode migraciju s Microsoft Officea na rješenja otvorenog koda. LibreOffice nudi besplatan paket alata (Writer, Calc, Impress) koji izravno na desktopu zamjenjuje Word, Excel i PowerPoint.

Istina, Microsoft 365 mogao bi vam nedostajati u složenom financijskom modeliranju (pivot tablice i integrirani makroi u Excelu), LibreOffice će zadovoljiti 90 % uredskog osoblja, eliminirajući troškove licenci i rizik od curenja metapodataka u inozemstvo.

Za poslovna okruženja, tu su ONLYOFFICE i WPS Office koje mnogi smatraju vrhunskim opcijama.

A što s pametnim telefonima?

Hardverska industrija na posebno je lošem glasu što se zagađenja tiče, ali ujedno je i najškakljivija što se alternativa za prosječnog korisnika tiče. 

Poslovni model kompanija poput Applea i Samsunga temelji se na brzim ciklusima zamjene uređaja (planirano zastarijevanje) i zaključavanju korisnika unutar operativnih sustava. Primjerice, Apple ostvaruje enormne profite kroz apsolutnu kontrolu iOS App Storea, naplaćujući 30% provizije na sve digitalne transakcije.

Štoviše, moderni hardver često je namjerno dizajniran tako da spriječi samostalne popravke i onemogućuje rad ako neovlašteni serviser zamijeni dio, a korporacije monopoliziraju usluge popravka i prisiljavaju korisnike na kupnju novih uređaja. Dodatni problem predstavlja netransparentnost opskrbnih lanaca koji su često opterećeni eksploatacijskim rudarenjem konfliktnih minerala u zemljama trećeg svijeta.

Nizozemska tvrtka Fairphone predstavlja najoštriji otklon od ovog modela. 

No, što to znači za krajnjeg korisnika i je li on spreman na kompromise za dobrobit planeta kojeg štiti "etičkim uređajima", recikliranjem i odvajanjem otpada dok svjetske velesile zagađuju i zveckaju nuklearnim oružjem?

Za razliku od svojih ranih generacija koje su često kompromitirale performanse u ime održivosti, Fairphone 6 nudi specifikacije koje ravnopravno konkuriraju modernim uređajima srednje i više klase. Uređaj je opremljen izvrsnim 6.31-inčnim 120 Hz FHD+ P-OLED zaslonom (zaštićenim Corning Gorilla Glass 7i staklom) koji ide od 1400 nita (u prijevodu, možete čitati na jakom suncu).

Pokreće ga snažan Qualcomm Snapdragon 7s Gen 3 procesor, uparen s 8 GB RAM-a i 256 GB prostora za pohranu, koji je dodatno proširiv putem MicroSD kartice. Sustav kamera značajno je unaprijeđen te uključuje glavni senzor od 50MP s optičkom stabilizacijom slike (OIS), ultraširokokutnu kameru od 13MP te prednju kameru od 32MP za vrhunske "selfie" fotografije i videopozive.

Uređaj podržava 5G mreže, eSIM, Wi-Fi 6E, NFC i Bluetooth 5.4, a krasi ga i IP55 certifikat otpornosti na vodu i prašinu.

Ono što Fairphone 6 čini revolucionarnim jest njegova nagrađivana modularna arhitektura. Korisnici mogu potpuno samostalno, u svega nekoliko minuta i koristeći standardni odvijač (koji se isporučuje uz uređaj), zamijeniti do 12 različitih hardverskih komponenti.

To uključuje zamjenu oštećenog zaslona, istrošene baterije (kapaciteta 4415 mAh, zamjenjive jednostavnim otvaranjem stražnjeg poklopca bez ikakvog alata), USB-C priključka, modula kamera i zvučnika. Globalno priznate organizacije za pravo na popravak, poput iFixita, Fairphoneu 6 redovito dodjeljuju rijetkih i savršenih 10/10 bodova na skali mogućnosti popravka.

Povrh tehničkih inovacija, kompanija je uspostavila jedinstvene, potpuno transparentne opskrbne lance, radeći izravno s rudarima kobalta i litija na terenu kako bi osigurala pravednu naknadu radnicima i apsolutno izbjegla financiranje oružanih konflikata. 

Drugim riječima, alternativa postoji, a jedino je pitanje znate li za nju i ako znate, jeste li spremni zamijeniti svoje statusne simbole. 

Za hrvatske kupce koji žele sudjelovati u ovoj održivoj tranziciji, uređaj je dostupan. Preko europskih i lokalnih distributera, Fairphone 6 nudi se po solidnoj midrange cijeni koja se kreće između 515 € i 537 €, uz opcije besplatne i brze dostave unutar nekoliko radnih dana.

Za tehnološki naprednije korisnike koji žele potpuno "de-googliziran" uređaj, dostupna je i posebna verzija uređaja s predinstaliranim operativnim sustavom /e/OS koji je razvila europska neprofitna organizacija e Foundation (Murena).

Može li W zamijeniti X?

Pronaći alternative u postojećoj društvenomrežnoj konstelaciji ne samo da je teško glavnim igračima na sceni već djeluje kao nemoguća misija za bilo koga tko ne pripada trojstvu (Meta, TikTok, X). Za razliku od alata poput e-maila ili web preglednika koje pojedinac može samostalno promijeniti bez obzira na svoju okolinu, društvene mreže ovise o snažnom mrežnom učinku i zahtijevaju "kritičnu masu" korisnika kako bi generirale ikakvu vrijednost.

Osim toga, trenutni giganti suočeni su sa sve oštrijim i opravdanim optužbama za namjerno poticanje društvene polarizacije, korištenje psihološki manipulativnih algoritama baziranih na ljutnji te prešutno dopuštanje dezinformacijskih kampanja i alata za stvaranje deepfake pornografije.

Egzodus nezadovoljnika s platforme X, potaknut kontroverznim odlukama ostrašćenog Muska, osnažio je neovisne, decentralizirane mreže. Bluesky narastao je na respektabilnih 1,5 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, dok je Mastodon (tehnički razvijen u Njemačkoj i pogonjen u europskom Fediverseu) dosegao stabilnih 800.000 korisnika. Iako ove mreže nude "čistije" korisničko iskustvo bez algoritamskog favoriziranja i botovskog AI smeća, njihovi dosezi i dalje ostaju zanemarivi u usporedbi s platformama koje posjeduju milijarde korisnika.

Tijekom Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu najavljeno je, a kasnije i formalno lansirano (u beta formi) pokretanje potpuno nove, europski dizajnirane i izgrađene društvene mreže nazvane jednostavno W Social.

Iako su se društvenim mrežama ubrzo proširile netočne teorije zavjere i dezinformacije da platformu tajno financira i kontrolira Europska komisija ili Europska unija, Europska komisija je demantirala takve tvrdnje.

"W" je potpuno privatni, nezavisni startup inkorporiran u Švedskoj, pogonjen sredstvima privatnih investitora primarno iz nordijskih zemalja i Europe (ukupno preko 750 investitora iz 15 zemalja). Projekt predvodi izvršna direktorica Anna Zeiter, švicarska stručnjakinja za tehnologiju, pravo privatnosti i zaštitu osobnih podataka. 

Međutim, ono što je kod mnogih izazvalo interes, ali i kritike je to što platforma nudi radikalan odmak od dosadašnjeg modela anonimnosti na internetu.

Tu je apsolutna provjera identiteta pa se od svakog korisnika zahtijeva obvezna verifikacija identiteta putem službenog državnog dokumenta (putovnica ili osobna iskaznica) uz podnošenje nedavne autentične fotografije kako bi se tehnički dokazalo da iza računa stoji živa, stvarna osoba. 

A osim europskog vlasništva i europskih servera, Zeiter je istaknula kako sistemske dezinformacije trenutno masovno i aktivno nagrizaju povjerenje javnosti te duboko slabe demokratske procese donošenja odluka diljem svijeta. To, naravno, namjeravaju promijeniti. 

Iako kritičari i zagovornici apsolutne privatnosti na internetu izražavaju duboku zabrinutost upozoravajući da obvezna predaja osobnih identifikacijskih dokumenata privatnoj tvrtki nepopravljivo ugrožava pravo na nužnu anonimnost u digitalnom prostoru (npr. u slučaju prikrivenih zviždača ili aktivista), te prognoziraju da bi taj uvjet mogao drastično smanjiti brzinu organskog usvajanja platforme, u briselskim političkim krugovima razvoj situacije prati se s otvorenim odobravanjem.

Ako se ostvari plan da briselski političari zamijene X i počnu primarno koristiti platformu W za službenu komunikaciju, Europa bi do kraja godine napokon mogla steći suveren i moderiran digitalni javni prostor, neovisan o impulzivnim i netransparentnim odlukama američkih tehnoloških milijardera.

I za kraj, naravno, AI

Danas je sve AI i ako se nešto previše puta spominje, to je svakako AI. Očekivano, ovo su područje monopolizirale američke korporacije kao što su OpenAI, Anthropic, Google DeepMind, Meta i Microsoft, koje ulažu stotine milijardi dolara u serversku infrastrukturu, čipove i električnu energiju potrebnu za obuku i rad kompleksnih jezičnih modela.

Tijekom veljače 2026. godine, pariški Mistral (kojeg su 2023. godine osnovali vrhunski inženjeri koji su napustili upravo Google DeepMind i Metu) je plasirao sveobuhvatnu tehničku nadogradnju i redizajn svog vlastitog inteligentnog konverzacijskog AI asistenta nazvanog Le Chat.

Kroz ova ažuriranja, Mistral je Le Chat pozicionirao ne samo kao jeftiniju, već i u nizu ključnih aspekata tehnološki superiorniju, bržu i pravno sigurniju poslovnu alternativu OpenAI-jevom modelu ChatGPT 5.2. Kako se tržište velikih jezičnih modela polako stabilizira, razlike u čistim performansama i inteligenciji između vrhunskih rivala postaju sve manje.

Le Chat može rezonirati, analizirati podatke i generirati povratne odgovore pri nevjerojatnim brzinama koje dosežu i do 1000 riječi u sekundi. Ova razina hiper-brzog odgovora trenutno nema adekvatnog pandana kod američkih konkurenata, čineći Le Chat izuzetno privlačnim.

Le Chat više nije samo tekstualni alat i primjena je bezbroj. Od analize dokumenata, tehnički oštećenih slika, preko opcija fotorealističnog generiranja slika za dizajn i automatskog lokalnog izvođenja i testiranja napisanog programskog koda u potpuno izoliranom okruženju, pa sve do Canvasa, stvaranja osobnih AI agenata i još mnogo toga. 

Osim toga, učit će na europskim jezicima što ga čini zanimljivim Europljanima, a kako bi osigurao  činjeničnu točnost, Mistral je sklopio partnerstvo u kojem integrira provjerene globalne arhive novinske agencije Agence France-Presse (AFP), čime se drastično smanjuje opasnost od takozvanih "halucinacija" modela.

I za kraj, cijena. Većina navedenih naprednih značajki na platformi ostaje u potpunosti besplatna za prosječne opće korisnike, postoji i pro razina po cijeni od 14,99 dolara mjesečno (6 za studente).