FOTO Žuto platno s porukom iz prošlosti prekrilo jedan od simbola Zagreba
NAKON uklanjanja umjetničke instalacije Nore Turato, koja je od listopada prošle godine prekrivala zgradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, poznati zagrebački paviljon ponovno je promijenio izgled. Obnovljeno pročelje Meštrovićeva paviljona, poznatijeg kao Džamija, sada je prekriveno velikim žutim platnom s ispisanim tekstom arhitekta Ivana Zemljaka iz 1938. godine, jednog od sudionika u njegovoj izgradnji.
Nova intervencija dio je šire obnove zgrade, ali i svojevrsni dijalog s njezinom prošlošću. Umjesto suvremenog umjetničkog rada koji je proteklih mjeseci dominirao vizurom Trga žrtava fašizma, sada se naglasak stavlja na povijesni kontekst i izvorne ideje vezane uz nastanak paviljona.
Povratak povijesti na pročelje
Tekst Ivana Zemljaka potječe iz vremena kada je paviljon građen kao reprezentativan prostor namijenjen umjetnosti i javnim događanjima. Danas njegove riječi funkcioniraju kao podsjetnik na izvorne ambicije projekta, ali i na društvenu i kulturnu važnost same zgrade, koja je kroz desetljeća mijenjala svoju funkciju i značenje.
Postavljanje platna u jarkoj žutoj boji daje zgradi snažan vizualni identitet vidljiv iz daljine, dok sadržaj teksta prolaznike uvodi u povijesnu priču ovog prostora. Na taj način obnova nije tek građevinski zahvat, već i kulturna poruka.
Umjetnost, arhitektura i obnova
Ova promjena dolazi u trenutku kada je zgrada još uvijek u fazi obnove, pa platno ima dvostruku funkciju - ono je i zaštitni sloj i sredstvo komunikacije. Takav pristup spaja praktičnu ulogu gradilišne oplate s umjetničkim i edukativnim sadržajem.
Dok je instalacija Nore Turato predstavljala suvremeni umjetnički izraz i društveni komentar, novi vizual vraća fokus na arhitektonsko nasljeđe i osobe koje su sudjelovale u stvaranju jednog od najprepoznatljivijih prostora hrvatske likovne scene.
Privremeno žuto ruho tako postaje most između prošlosti i sadašnjosti, između gradnje iz 20. stoljeća i obnove u 21., te podsjetnik da arhitektura nije samo prostor, već i nositelj ideja, poruka i identiteta grada.
