GODINE studiranja, ispiti, seminari i dodatna usavršavanja, a na kraju plaća koja ponekad nije mnogo veća od one za poslove za koje fakultetska diploma nije potrebna. Upravo je taj osjećaj pokrenuo veliku raspravu na Redditu o tome koliko se danas u Hrvatskoj financijski isplati završiti fakultet.

Autor rasprave zapitao se zašto su visokoobrazovani ljudi, među kojima je izdvojio inženjere, liječnike, učitelje i znanstvenike, prema njegovu mišljenju nedovoljno cijenjeni.

"Plaće su im nikakve. Netko tko se cijeli život trudi, radi na sebi i usavršava se, na kraju bude ismijan", napisao je, izdvojivši keramičare kao primjer zanimanja koje danas može donositi vrlo dobru zaradu.

"Na fakultetu sam ispišala krv"

U komentarima su se brzo javili ljudi koji dijele njegovo nezadovoljstvo.

"Za sitniš se sramotim, a na fakultetu sam ispišala krv. Bolje bi mi bilo da sam otišla za frizerku", napisala je jedna korisnica.

Druga osoba osvrnula se na kozmetičke usluge te navela primjer trajne manikure koja se naplaćuje 60 eura. "Takvu satnicu nećeš naći nigdje u državi", napisala je.

No javila se i žena koja je tijekom studija radila nokte i svojedobno ozbiljno razmišljala o napuštanju fakulteta. Danas joj je, kaže, drago što to nije učinila. Opisala je prašinu, bolove u leđima i utrnulost ruke, ali i troškove materijala, edukacija, najma, režija i doprinosa.

"Lako je govoriti: keramičari ovo, građevinari ono, frizerke ovako, žene koje rade nokte onako. Svatko bira svoj put", poručila je. Njezin suprug radi u građevini i, kaže, posao je već ostavio posljedice na njegovo zdravlje.

"Svi gledaju keramičara koji vozi BMW"

Slično razmišlja i učiteljica koja se nakon rada izvan struke vratila u školu i kaže da svoj posao ne bi mijenjala.

Ljudi, smatra, često vide samo zaradu, a zanemaruju drugu stranu pojedinih poslova.

"Svi gledaju da keramičar vozi BMW, ali ne vide da se taj isti keramičar u tridesetima jedva uspravi zbog bolova u leđima", napisala je. U obitelji ima keramičara koji već razmišlja čime će se baviti za deset godina jer ne vjeruje da će taj posao moći raditi dugoročno.

No ni uredski posao, upozorili su drugi, nije nužno bez posljedica. Jedan korisnik ispričao je da je prije radio u skladištu, a nakon prelaska u ured počeli su mu problemi s vidom, tetivama i leđima te se udebljao 20 kilograma. Posebno ga je pogodio stres zbog rokova i rada izvan radnog vremena.

"Nije normalno da netko uloži još pet godina u studiranje i usavršavanje, a onda može samo sanjati plaću kakvu ima radnik u javnom prijevozu", zaključio je.

"Nije važno koliko si krvi ispišao na fakultetu"

Drugi dio komentatora odbacio je ideju da diploma sama po sebi nekome treba jamčiti veću plaću.

"Nije važno koliko si krvi ispišao na fakultetu kada govorimo o plaći. Važno je koliko te netko treba i koliko je spreman platiti tvoje znanje", napisao je jedan korisnik.

Često se spominjala i ponuda i potražnja. Jedan komentator podsjetio je da su roditelji godinama gurali djecu prema gimnazijama i fakultetima, dok su se strukovne škole često doživljavale kao lošiji izbor. Posljedica je manjak stolara, keramičara, instalatera i drugih majstora, a njihov je rad zbog velike potražnje postao skuplji.

"Prije su se ismijavali keramičari, sada netko drugi i tako se vrtimo u krug", primijetio je jedan korisnik. Drugi se prisjetio da su i njega roditelji poticali na studiranje kako ne bi morao raditi "prljave poslove". Smatra da bi danas odnos ponude i potražnje bio drukčiji da se zanate godinama nije podcjenjivalo.

Diploma više nije jamstvo visoke plaće

Pojedini komentatori upozorili su da ne treba gledati samo početnu zaradu. U nekim fakultetskim profesijama prve godine mogu biti loše plaćene, ali s iskustvom dolaze veće mogućnosti napredovanja. Jedan korisnik smatra da to posebno vrijedi za inženjere, računovođe, arhitekte i financijaše. "Početak je težak i frustrirajući, ali dugoročno se isplati", napisao je.

Drugi su ipak puno pesimističniji. Budući inženjer napisao je da bi, da je s 18 godina znao kakva ga situacija čeka na hrvatskom tržištu rada, ozbiljno razmotrio keramičarski ili vodoinstalaterski zanat.

Rasprava na kraju nije dala jednostavan odgovor na pitanje isplati li se studirati. Pokazala je, međutim, koliko se promijenila percepcija obrazovanja i zanata. Diploma više nije automatska ulaznica za visoku plaću, ali ni dobra zarada u obrtničkom zanimanju ne znači da je riječ o lakšem poslu.

Kako je sažeo jedan od komentatora: "Prije pet godina tražili su se programeri, danas keramičari i vozači kamiona. Sutra će to biti neka druga zanimanja."