Istina o NLO-u nad Zagrebom: Kad vidite cijelu fotografiju, bit će vam jasno što se dogodilo
Foto: Facebook/Saša Nuić
DRUŠTVENIM mrežama i medijima posljednjih dana širila se fotografija na kojoj su nad Zagrebom navodno snimljeni NLO-i.
Prema pisanju RTL-a, fotografiju je zabilježila njihova novinarka u petak kada je išla fotkati lijepi ružičasti zalazak sunca iznad Zagreba. Neobičnu svjetleću formaciju među oblacima uočila je tek kada je snimku povećala ''kako bi dobila bolji kadar''.
Ispod fotografije, koja je objavljena na brojnim mjestima na internetu, razvile su se rasprave o tome što bi formacija mogla predstavljati. Neki su kao rješenje predložili vanzemaljce, drugi jato ptica, a neki mrlje na objektivu. Da se razumijemo, da su kojim slučajem na fotografiji bili zabilježeni bilo kakvi leteći objekti čije se podrijetlo ne može razjasniti, njih bi bilo opravdano nazvati NLO-ima. Taj naziv nije rezerviran isključivo za letjelice vanzemaljaca. No kada se izvor zna, a osobito kada on ne leti nego je efekt nastao snimanjem, uporište za naziv NLO nestaje.
CSI: Beskraj
Krivca za navodnu invaziju najpreciznije su, očekivano, identificirali astronomi amateri, članovi zagrebačke astronomske udruge Beskraj, osobito oni među njima koji se bave astrofotografijom. Oni su u nebeskoj eskadrili odmah prepoznali refleksiju velikih uličnih lampi koje koriste točkastu LED rasvjetu.
Kako bi dokazali da su u pravu, proveli su forenzičarski pothvat - snimili su isti efekt na primjeru istih svjetiljki. Fotografiju koju vam predstavljamo dolje snimio je astrofotograf Saša Nuić u nešto kasnijim satima, radi boljeg kontrasta, a napravio ju je mobitelom na istoj lokaciji kao i original.
Da su u pravu još jednom se potvrdilo kada je novinarka RTL-a objavila cijelu, nekropanu fotografiju istog prizora (pogledajte dolje), na kojoj se jasno vidi da je u izvornoj obradi pravi krivac - svjetiljka - ispao iz kadra.
Kako nastaju ''NLO-i'' u fotoaparatu ili mobitelu?
Boris Štromar, predsjednik udruge Beskraj, za Index je protumačio kako u objektivima nastaju NLO-i.
"Danas, u 21. stoljeću, imamo dojam da je tehnologija koja je trenutno na vrhuncu istovremeno i savršena, no to nije baš tako", rekao je Štromar.
"Istina je, multimegapikselni mobiteli imaju rezoluciju koju su imali profesionalni digitalni fotoaparati prije svega pet godina. No bez obzira na napredak, fizička i optička svojstva ostaju ista, a s rastućim brojem korisnika raste i broj ljudi koji uočavaju njihove optičke pogreške. Sjetite se samo koliko ste puta pogledali kroz prozor, ili čak pokušali kroz njega fotografirati, da biste primijetili siluetu osobe iza sebe koju jasno vidite u odbljesku 'prozirnog' stakla. Pokušate li napraviti fotografiju noćnog prizora koji se nalazi vani kroz 'prozirni' prozor iz osvijetljene unutrašnjosti vaše sobe, vidjet ćete da je jedino što se može zabilježiti - refleksija vaše sobe. Ukratko, svaka optička površina dio svjetlosti propušta, a dio reflektira. Ni najbolja zrcala na svijetu ne mogu reflektirati 100 % svjetlosti koja dođe na njih. Da imate prozor koji propušta 100 % svjetlosti činilo bi vam se da uopće nemate prozor! Objektiv fotoaparata sastoji se od mnoštva pojedinih zrcala i leća koje imaju za cilj postizanje čim oštrije i preciznije slike. Ipak, svaka leća, uz najbolje antirefleksivne premaze, propušta 98 % svjetlosti, dok se nekih 1 % ili 2 % odbija od njezine površine. To je ono što u internetskom žargonu zovemo 'lens flare'. Odbljesak leća praktički je nevidljiv ako fotografiramo normalnu dnevnu scenu. No čim je u kadru sjajan i koncentriran izvor svjetla, možemo očekivati neki odbljesak na fotografiji. To je naročito izraženo ako je izvor svjetlosti u kontrastu s nekom tamnijom pozadinom - Sunce na zalasku s plavim nebom, javna rasvjeta koja tuče ravno u objektiv, farovi automobila itd.", tumači naš vrsni astronom, astrofotograf i fotograf.
LED svjetiljke zagađuju i nezdrave su
Kako se, kao i brojni drugi astronomi, zalaže za smanjivanje svjetlosnog zagađenja, Štromar upozorava da je ulična rasvjeta uglavnom previše rasipna jer osvjetljava i što ne bi trebala, u velikoj mjeri i nebo, te da čak može biti nezdrava.
"Javna rasvjeta koja nije usmjerena prema tlu može izazvati ne samo refleksije u objektivima turista koji fotografiraju noćne gradske vizure i time im upropaštavaju ljepotu fotografije, nego je također štetna po okoliš i zdravlje ljudi. Sve češće za javnu rasvjetu koriste se LED svjetiljke. One se sastoje od nekoliko LED dioda male površine, a njihovo svjetlo iz više razloga uzrokuje nelagodu. Osim što je točkasto, ono također sadrži veliki udio plavog dijela spektra. Plava svjetlost tijekom noći iznimno negativno utječe na ljudsko zdravlje, jer smanjuje prirodnu razinu melatonina, hormona koji regulira ljudski cirkadijski ritam, odnosno normalno funkcioniranje ljudskog organizma", kaže Štromar.
Vodite se načelom - jednostavnije je vjerojatnije
Ovaj slučaj još je jedan dokaz kako je za iznošenje velikih tvrdnji potrebno imati velike dokaze, kako je to svojevremeno parafrazirao poznati astronom Carl Sagan. Ideja je da, u skladu s načelom Ockhamove britve, uvijek treba tražiti rješenje koje je manje nevjerojatno, odnosno da količina pretpostavki kojom rješavamo neku enigmu treba biti što je moguće manja. Jednostavno govoreći: Ako imate dvije teorije koje predviđaju isto, odaberite jednostavniju.
Facebook
Google
