KADA je svijet zahvatila pandemija, mnogi su vrlo nadobudno predviđali konačni pad influencera iako se objektivno radilo o oprezu oglašivača koji u nesigurnim vremenima nisu bili najsigurniji koji je vid oglašavanja najisplativiji. Ipak, mnogi su se regionalni "utjecajnici" isprva žalili na pad prihoda, a neki su to protumačili kao početak kraja.

Bilo je to vrijeme neizvjesnosti, a tada smo svi vrlo aktivno predviđali kraj svijeta kakav poznajemo. Otpisali smo koncerte, kina, okupljanja, pripremali se na novi i nepoznati svijet i bili generalno ili barem realno pesimistični oko apsolutno svega. 

No, kako to i obično biva, ni ova pandemija nije promijenila svijet kakav poznajemo, a "novo normalno" neodoljivo podsjeća na svijet kakav smo oduvijek poznavali. 

Kraj ere influencera?

Ono što se također nastavilo jest predviđanje propasti influencera ili barem osjetni pad njihove moći, a TikTok koji je postao nova It platforma već ima pokret iza hashtaga #deinfluencing koji za cilj ima bojkot proizvoda koje influenceri reklamiraju ili točnije, proizvoda koje influenceri promoviraju poluistinama i lažima. A to je česta pojava na platformama koje su u samoj srži mjesta na kojima svi mi vodimo paralelne, pročišćene i proljepšane živote pa i ne iznenađuje to da influenceri rade istu stvar. 

Ipak, razlike postoje i oglašavanje dolazi s nekim pravilima kojih se prosječni korisnici ne moraju držati. To je posebno bitno naglasiti jer influencerski marketing postao je integralni dio digitalnog oglašavanja, a brendovi upravo uz pomoć influencera nastoje stvoriti osjećaj autentičnosti i povjerenja. 

Iako je velik dio nas skeptičan prema influencerima koji su prečesto prelijeni, nedovoljno maštoviti ili preloše glume da bi uvjerljivo lažirali interes ili oduševljenje onime što reklamiraju, sve je to i dalje uvjerljivije od klasičnih reklama koje na internetu samo želite što prije ugasiti. 

Sve to, dakako, nije spriječilo mnoge da i dalje previđaju kraj, ali je li "deinfluencing" nešto što ima stvarnu težinu ili samo priželjkujemo da ima?

Što kažu brojke?

Za početak krenimo od previđanja s kraja prošle godine (The State of Influencer Marketing 2022: Benchmark Report) koje najavljuje da će influencerska industrija u 2023. narasti do 16.4 milijarde dolara, a jednim dijelom zahvaljujući upravo TikToku koji ima mogućnost stvaranja daleko kvalitetnijih kampanja. 

Iako se budžeti predviđeni za oglašavanje smanjuju zbog recesije, brendovi više novca troše upravo na influencere, a bitno je naglasiti i da se nešto slično dogodilo i u vrijeme pandemije. Naime, u periodu kada su svi zadovoljno trljali ruke, nadajući se propasti, brendovi su se počeli sve više okretati influencerima, a sličnu situaciju predviđaju i u vrijeme recesije. Razlog? Unatoč svim nedostacima, ovo je i dalje najučinkovitiji način da kompanije dođu do konzumenata. 

S recesijom dolazi i veći oprez što se tiče cijena, a influenceri i u tom pogledu mogu profitirati tako što će nuditi najbolje moguće ponude svojim sljedbenicima. Kreatori online sadržaja u inozemstvu sve češće pokreću partnerstva u vidu popusta, točnije, kodova koje dijele sa sljedbenicima. 

Kraj ili početak nove ere?

Osim toga, #deinfluencing je u najboljem slučaju tek podsjetnik na to da su potrošači postali selektivniji što se tiče brendova i influencera kojima će vjerovati, a to ne znači kraj influencera, već samo početak drugačijeg modela oglašavanja unutar postojećih okvira. 

Nišni i mikroinfluenceri također bi se mogli okoristiti novonastalom situacijom jer bliži su ekonomskoj stvarnosti od onih megapopularnih ili celebova koji često ne razumiju kompleksnost situacije u kojoj se njihovi sljedbenici nalaze. 

Mijenjat će se i pristup oglašivača koji će morati pokazati razumijevanje za ekonomsku situaciju pa će njihove kampanje biti blaže ili fokusirane na smanjenje troškova. Primjerice, kako odraditi tjedni šoping za 50 eura. Takva situacija daleko će teže pasti onima koji prodaju luksuznu robu jer teže je iskomunicirati važnost i opravdanost kupnje. No, i tu influenceri mogu profitirati kreativnim kampanjama. 

Svi lažu, ali bitno je tko laže bolje

Ono što će biti još bitnije je transparentnost, a #deinfluencing je pokazatelj toga da je autentičnost važnija nego ikada prije. Prošla godina pokazala je da su sljedbenici postali još oprezniji, bez obzira radilo se o kozmetici, kriptovalutama ili fotošopiranim fotkama. 

Ono što se može očekivati je i da popularnost neće uvijek biti presudna, već da će se naglasak prebaciti na one influencere koji su u stanju ispričati uvjerljiviju priču. No, to je bilo i očekivano jer taj odnos se odavno trebao podići na višu razinu. 

Instagram Shopping i TikTok Shop tek su ne pretjerano uspješan početak, ali kreatori će imati nove načine monetizacije jer neće samo promovirati proizvode već i poticati sljedbu da izravno kupuju. Iako se ne radi ni o čemu što je posebno revolucionarno, ideja je olakšati proces kupovine. 

Kraj lažnih influencera

Glavni problem je i dalje to da su platforme poput Instagrama (i sve manje Facebooka) postale leglo više ili manje očitih reklama i to dovodi do zamora. Kao što smo već bezbroj puta ponovili, traži se autentičnost i sadržaj s kojim se mogu poistovjetiti. 

Lažni influenceri s lažnim sljedbenicima prečesta su pojava. Do te mjere da neka istraživanja pokazuju da ih preko 70% ima lažnu sljedbu, a to je definitivno nešto što će u vrijeme recesije postati glavni kamen spoticanja oglašivačima koji će morati postati još oprezniji kod izbora influencera. To nikako ne znači odustajanje od najisplativijeg vida oglašavanja, ali nekim influencerima bi definitivno moglo odzvoniti.

Drugim riječima, brendovi i influenceri će morati promijeniti strategiju žele li opstati. Osim toga, trebat ćemo i razmisliti što zapravo znači biti influencer jer neki su već počeli uspoređivati isplativost velikih celebova i mikroinfluencera, a rezultati ne idu u prilog onih najrazvikanijih. 

Ukratko, ništa velika imena, samo autentičnost.