PABLO Picasso (25. listopada 1881. – 8. travnja 1973.) nije bio samo umjetnik – bio je revolucija na platnu. Ovaj španjolski slikar, kipar i inovator ostavio je neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti, a njegov život bio je jednako šaren i dramatičan kao i njegova djela.

Od kubizma do nadrealističkih eksperimenata, Picasso je bio čovjek koji je rušio pravila i stvarao nova. No iza njegovih kistova krile su se priče koje su ga činile jedinstvenim – često smiješnim, ponekad kontroverznim, uvijek nezaboravnim.

Djetinjstvo i prvi kistovi

Rođen u Málagi, Picasso je pokazao talent još kao dječak. Njegov otac José Ruiz y Blasco bio je slikar i učitelj umjetnosti koji je prepoznao dar svog sina. Priča kaže da je Picasso s 13 godina nadmašio oca u vještini, nakon čega je José odustao od vlastitog slikanja i prepustio sinu svoje kistove. Mladi Pablo završio je prijemni ispit za umjetničku akademiju u Barceloni za jedan dan – zadatak koji je drugima oduzimao mjesec dana. Već tada se nazirao genij.

Pariške ludorije i plavi period

Preselivši se u Pariz 1900., Picasso je upao u boemski život Montmartrea. Njegov Plavi period (1901. – 1904.), obilježen melankoličnim tonovima i temama siromaštva, započeo je nakon samoubojstva prijatelja Carlosa Casagemasa. No čak i u tuzi Picasso je imao smisla za humor. Jednom je, dok je živio u siromaštvu, spalio vlastite crteže kako bi se ugrijao – kasnije se smijao da je to bio njegov "najtopliji umjetnički čin".

Picasso je s Georgesom Braqueom 1907. započeo kubizam, stil koji je razbio tradicionalne oblike i šokirao svijet. Njegovo remek-djelo Les Demoiselles d'Avignon izazvalo je buru: prijatelji su ga zvali "ludim", a kritičari "odvratnim".

Istovremeno, njegov ljubavni život bio je kaotičan. Imao je brojne veze i sedmero djece s različitim ženama. Jedna epizoda kaže da je dok je živio s ljubavnicom Dorom Maar, nastavio viđati i svoju bivšu Marie-Thérèse Walter. Kad su se dvije žene susrele, Picasso im je rekao: "Odlučite same koja ostaje." Njihova svađa inspirirala je neka od njegovih najintenzivnijih djela.

Rat, politika i plakat za Neretvu

Picasso nije bio samo umjetnik, bio je i svjedok burnih vremena. Tijekom Španjolskog građanskog rata naslikao je Guernicu (1937.), moćan protest protiv bombardiranja baskijskoga grada. Kasnije, tijekom Drugog svjetskog rata, ostao je u okupiranom Parizu odbijajući nacističke naredbe da se preseli.

Njegov angažman nastavio se i poslije rata: 1969. dizajnirao je plakat za jugoslavenski film Bitka na Neretvi, epsku ratnu dramu s Velimirom Batom Živojinovićem i Orsonom Wellesom. Plakat je odražavao njegov stil – jednostavan, ali snažan, s naglaskom na ljudsku borbu.

Kasne godine i ekscentričnost

U svojim kasnijim godinama Picasso je postao legenda za života. Živio je na jugu Francuske, okružen obitelji i umjetnošću. Njegova ekscentričnost bila je očita: često se pojavljivao u prugastim majicama i kratkim hlačama, što je šokiralo posjetitelje naviknute na ozbiljnog "genija". Umro je 1973. u 91. godini ostavivši iza sebe preko 50.000 djela – slika, skulptura, keramike i crteža.