MALI problemi koji nam poremete dan - prolivena kava, zaleđena stakla na automobilu ili beskonačan red na blagajni - svima su poznati. No, što ako su te sitne frustracije zapravo znak da nas svemir čuva od nečeg goreg? Upravo to sugerira "teorija zagorenog tosta", novi način razmišljanja koji je osvojio društvene mreže.

Što je zapravo "teorija zagorenog tosta"?

Ideja koja se proširila s TikToka vrlo je jednostavna: preoblikovati negativnu situaciju i prihvatiti da nas manji zastoji mogu usmjeriti prema nečemu pozitivnom. Zagoreni tost koji vas ujutro natjera da pripremite novi doručak možda vas je spasio od prometne nesreće ili vam omogućio da na putu do posla sretnete dragog prijatelja.

Psihologinja dr. Brianne Markley objašnjava da se radi o korisnoj mentalnoj vježbi. "To je koncept temeljen na preoblikovanju. Nešto tako jednostavno kao što je zagorijevanje tosta ujutro, iako može biti frustrirajuće i nezgodno, možda se zapravo dogodilo s dobrim razlogom", pojašnjava dr. Markley.

"Možda vas malo uspori, ali vam također može dati dodatne dvije minute da predahnete dok čekate novi tost. Ili možda kašnjenje od dodatnih pet minuta sprječava da naiđete na sva crvena svjetla na putu do posla."

Životni primjeri koji lede krv u žilama

Ponekad, kao što pokazuje i osobna priča jedne terapeutkinje, takav splet okolnosti može doslovno spasiti život. Njezin rođak je 11. rujna 2001. prespavao alarm i zakasnio na svoj uobičajeni trajekt za New York. Svakoga dana put do posla vodio ga je kroz predvorje Svjetskog trgovačkog centra. Tog jutra, umjesto da se našao u zgradi u trenutku udara zrakoplova, cijeli je događaj promatrao s kasnijeg trajekta. Iako je prizor bio potresan, ta mala jutarnja "greška" poštedjela ga je nezamislive traume.

Sličnu sudbinu navodno je doživio i Michael Jackson, koji je prespavao sastanak u Svjetskom trgovačkom centru 11. rujna. Marilyn Monroe postala je model nakon što je slučajno fotografirana u tvornici u kojoj je radila, a jedan je učenik izbjegao pucnjavu u školi u Parklandu jer je ranije otišao naći se s prijateljem.

Ima li teorija znanstvenu podlogu?

Iako "teorija zagorenog tosta" nije znanstveno dokazana i čini se da je potekla s TikToka, ona se naslanja na poznate koncepte. Jedan od njih je teorija kaosa, koja objašnjava nepredvidivu prirodu svijeta, te efekt leptira - ideja da naizgled beznačajni događaji mogu imati neočekivane i dalekosežne posljedice.

Važno je razlikovati "teoriju zagorenog tosta" od toksične pozitivnosti. Ovdje se ne radi o tome da morate biti sretni jer vam je zagorio doručak. Frustracija je i dalje dopuštena. "Toksičnu pozitivnost opisujem kao bacanje šljokica na stvari koje ne svjetlucaju. Neke stvari smiju biti uznemirujuće", naglašava dr. Markley. "Teorija zagorenog tosta" ne negira negativne osjećaje, već nudi priliku da nakon početne ljutnje preusmjerimo misli i preoblikujemo situaciju.

Ako tražite pristupe s više znanstvene podloge, postoje provjerene tehnike koje pomažu usmjeriti misli na pozitivno. To uključuje svjesnost (mindfulness), koja nas uči da budemo prisutni u trenutku bez osuđivanja. Tehnike poput svjesnog disanja ili meditacije mogu smiriti um. Tu su i pozitivan samogovor, kojim prepoznajemo i izazivamo negativne misli, te korištenje mantri i afirmacija - pozitivnih fraza poput "Mogu se nositi s ovim" ili "I ovo će proći" koje ponavljamo kako bismo ojačali pozitivan stav.

Kada teorija nije dovoljna

Važno je napomenuti da se "teorija zagorenog tosta" odnosi na manje, svakodnevne neugodnosti. Ako se borite s ozbiljnim stresom, tjeskobom ili traumom, ovaj pristup neće biti dovoljan. U takvim situacijama ključno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje. Licencirani terapeut može vam pružiti odgovarajuću podršku i alate, poput kognitivno-bihevioralne terapije, za suočavanje s težim životnim izazovima.

Na kraju, "teorija zagorenog tosta" podsjetnik je da su sitne neugodnosti neizbježne. Ne možemo ih kontrolirati, ali možemo kontrolirati svoju reakciju. "Kako na njih reagirate, kako ih rješavate i kako se odnosite prema sebi tijekom tog procesa - to je ono što je najvažnije", zaključuje dr. Markley.