INFLUENCERICA Tatjana Petruš iz Srbije odlučila se za veliku životnu promjenu i preselila se na Farske otoke. Iako je u Novom Sadu imala uspješnu karijeru u IT i HR sektoru, želja za zdravijim okruženjem, kaže, bila je presudna. Svoja iskustva s izolirane atlantske lokacije redovito dijeli na društvenim mrežama, gdje je njezin novi život privukao pažnju.

U jednoj od objava objasnila je razloge odlaska. "Meni u Srbiji nije bilo loše, mogla sam si priuštiti sasvim u redu život. Ali puno sam putovala i znam da može drugačije i bolje. Nisam više mogla udisati zagađen zrak, kupovati flaširanu vodu jer je ona iz pipe prljava, niti pristajati na kriminal i korupciju kojima smo okruženi", napisala je.

Na pitanje pratitelja zašto je odabrala baš Farske otoke, odgovara da su joj se prioriteti promijenili i da joj nedostatak gradskih sadržaja ne smeta. "Ovdje se život ne gradi nauštrb prirode, nego oko nje i u skladu s njom. Životinje se slobodno kreću, sve je čisto, a isti prizor nikada ne izgleda isto dva puta", kaže Tatjana.

Izazovi života na sjeveru

Ipak, život u selu Miðvágur ima i svoje izazove. Tatjana navodi da je vrijeme krajnje nepredvidivo uz stalan vjetar, a temperatura oceana tijekom cijele godine kreće se između 5 i 10 stupnjeva. Tržište rada je malo, ponuda stanova ograničena, a najamnine su, kaže, visoke.

Kultura življenja također je bitno drugačija od one na Balkanu - Tatjana kaže da restorani rade samo do 18 sati i u njima se ne zadržava satima. Jedan od najvećih testova za doseljenike je zima, kad dan počinje tek oko 10 sati, a potpuni mrak pada već u 15 sati.

Unatoč svemu, Tatjana ističe da su nevjerojatni vodopadi, netaknuta priroda i osjećaj neposredne blizine divljine vrijedni tih poteškoća. Mnogi su je i pitali što tamo radi.

"Posao sam pronašla prije nego što sam se doselila, a preko poslodavca sam dobila radnu i boravišnu dozvolu. Zaposlena sam kao voditeljica razvoja poslovanja u maloj obiteljskoj tvrtki koja proizvodi opremu za komercijalni ribolov. U firmi nas je ukupno pet zaposlenih, a radno vrijeme je od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati", objasnila je.

Zanimljivosti o Farskim otocima

Farski otoci jedno su od najneobičnijih mjesta u sjevernom Atlantiku. Taj udaljeni arhipelag poznat je po dramatičnim liticama, malim selima, jakim vjetrovima i spoju nordijske i keltske baštine.

Sastoje se od 18 otoka

Farski otoci (Føroyar na farskom jeziku) arhipelag su od 18 vulkanskih otoka smještenih u sjevernom Atlantiku, otprilike između Islanda, Norveške i Škotske. Ukupna površina otoka iznosi oko 1400 četvornih kilometara, a gotovo svako mjesto udaljeno je svega nekoliko kilometara od mora.

Jedini nenaseljeni otok je Lítla Dímun, najmanji među farskim otocima. Poseban je po tome što je često prekriven oblacima koji izgledaju kao da lebde oko njegova vrha.

Dio su Kraljevine Danske, ali imaju vlastitu vladu

Farski otoci nisu neovisna država, nego autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske. Imaju vlastiti parlament, vladu i službeni jezik, farski, dok Danska i dalje upravlja određenim područjima poput obrane i vanjske politike.

Na otocima živi više ovaca nego ljudi

Naziv Føroyar često se povezuje sa značenjem "Ovčji otoci", a ovce su jedan od najprepoznatljivijih simbola arhipelaga. Na otocima živi oko 55 tisuća ljudi, dok se broj ovaca procjenjuje na oko 70 tisuća. Ovce su toliko povezane s lokalnom kulturom da se tradicionalno koriste i za održavanje krajolika jer pasu na prostranim zelenim padinama.

Imaju jednu od najmanjih prijestolnica u Europi

Glavni grad Tórshavn jedan je od najmanjih glavnih gradova na svijetu. Ime mu znači "Thorova luka", prema nordijskom bogu groma Thoru. Grad je poznat po staroj četvrti Tinganes, gdje se nalaze crvene drvene kuće s travnatim krovovima.

Nemaju puno drveća

Zbog hladne, vlažne i vjetrovite oceanske klime na Farskim otocima prirodno raste vrlo malo drveća. Krajolik uglavnom čine travnate padine, gole stijene, planine i strme morske litice.

Poznati su po dramatičnim liticama i slapovima

Farski otoci imaju neke od najimpresivnijih obalnih krajolika u Europi. Među najpoznatijim prizorima je slap Múlafossur kod sela Gásadalur, koji se s litice spušta izravno prema Atlantskom oceanu. Najviši vrh otoka je Slættaratindur, visok oko 880 metara.

Farski jezik potječe iz staronordijskog jezika

Farski je jedan od sjevernogermanskih jezika i razvijao se iz staronordijskog jezika kojim su govorili Vikinzi. Sličan je islandskom i nekim zapadnonorveškim dijalektima. Stanovništvo Farskih otoka ima mješovito nordijsko i keltsko podrijetlo, što je posljedica ranih doseljavanja iz Skandinavije i s Britanskih otoka.

Unatoč blizini Arktika, zime nisu ekstremno hladne

Iako se nalaze na približno 62. paraleli sjeverno od ekvatora, Farski otoci imaju relativno blagu klimu zbog utjecaja Golfske struje. Zime su uglavnom blage za tu geografsku širinu, ali su česti kiša, magla i snažni vjetrovi.

Ribolov je temelj gospodarstva

Ribarstvo i uzgoj lososa ključni su dijelovi gospodarstva Farskih otoka. Zbog položaja usred bogatih ribolovnih područja sjevernog Atlantika more je stoljećima imalo središnju ulogu u životu stanovnika.

Tradicionalne kuće imaju travnate krovove

Travnati krovovi nisu samo estetski detalj nego tradicionalni način zaštite kuća od vremenskih uvjeta. Debeli sloj trave pomagao je izolirati domove i zaštititi ih od hladnoće i jakih vjetrova.

Poznati su po velikim kolonijama morskih ptica

Zbog strmih litica i izoliranog položaja Farski otoci dom su velikom broju morskih ptica, uključujući puffine (atlantske papige), koji su jedan od najprepoznatljivijih simbola arhipelaga.