KULTNI film Priča o braku s Adamom Driverom i Scarlett Johansson nekima se čini toliko realan da ga ne žele nikada ni pogledati. Kažu, nije zabavno ponovno proživljavati scene koje si sam iskusio, a s obzirom na i dalje rastuće stope razvoda, koje se u Hrvatskoj kreću oko 30%, čini se kako je taj film prerealan za brojne.

"Na edukacijama, kada radim sa zaposlenicima i menadžerima, taj dio ostaje prešućen. Razgovaramo o kućanskim poslovima i svakodnevnim obavezama, ali ne toliko o intimi", objašnjava Izabela Laura, edukatorica i voditeljica konferencije "Radi pametnije/Živi bolje", koja će se u trećem izdanju 21. svibnja osvrnuti na intimu i kako stres utječe na obiteljski i seksualni život ljudi.

U razgovoru za Index, koji je poslužio kao svojevrsni "preview" konferencije, Laura nam je objasnila koja je pozadina nesporazuma, svađa, pa čak i razvoda kojih statistika bilježi sve više.

Prvi test zrelosti u odnosu

"Krunoslav Nujić, jedan od panelista, kaže da intimni život prvi strada kada su parovi duže vrijeme izloženi stresu, a to ne treba čuditi. Gubi se ta opuštenost, stvari se odrađuju umjesto da smo u tom segmentu zaigrani, opušteni i maštoviti. Generalno je manje fizičke bliskosti i tu dolazi do osjećaja frustracije i zanemarivanja partnera", objašnjava Laura.

Prvi test zrelosti jednog para, prema objašnjenju i psihoterapeutkinje te specijalistice neuroznanosti mentalnog zdravlja Irene Jurjević, dolazi u trenutku kada stigne prinova.

"Pitanje je možemo li mi svoj fokus prebaciti sa sebe na nekoga drugoga? Mijenja se dinamika, a u našem kontekstu je svojstveno da su žene te koje se više posvećuju obitelji, dok muškarac radi na karijeri. Ako parovi ne priznaju tu dinamiku i nisu svjesni da su se stvari promijenile, brojni se počnu osjećati zanemareno", tumači.

Ključno je komunicirati tu promjenu situacije i izraziti svoje potrebe u toj promijenjenoj situaciji, objašnjava Laura, dodajući kako, osim dolaska djeteta, nemogućnost da se partneri ostvare kao roditelji također predstavlja veliki izazov s kojim se suočava velik broj parova.

Moramo izdvojiti vrijeme

"Pa i na temelju svog osobnog iskustva, stres itekako ubija tu razigranost. No, mi moramo stvoriti vrijeme za povezivanje s partnerom", kaže.

"Seksualna savjetnica Ada Reić kaže da moramo odvojiti vrijeme - nema te spontanosti. Teško je zamisliti 'spontani seks' u kasnijim godinama veze. Parovi trebaju odvojiti vrijeme jedan za drugoga, dogovoriti dejt, lijepo se obući i namirisati, kao što smo to činili na početku. Tu razigranost moguće je probuditi i nekim novim putovanjem ili izletom, ali je moguće i uvesti promjene u spavaćoj sobi, u vidu poza, igračaka i ostalog", kaže.

Ulažemo u stanove, kuće i automobile, ali ono što je najvažnije - odnosi - uvijek ostanu postrance.

"Uza sve navedeno, komunikacija je ključna. Važno je otkriti i znati što tebi paše. Kod nas je seksualnost i sve što je vezano uz nju jako tabuizirana tema, ljudima je teško i samima naglas izreći što žele i što im se sviđa, a kamoli to reći partneru", kaže.

Većina tereta "druge smjene" pada na žene

Prema podacima koje je Laura iznijela, žene obavljaju i do 70% kućanskih poslova, teret "druge smjene", u obiteljima u Hrvatskoj, što se prelijeva na oko 2-3 sata zadataka svakoga dana.

"Ono što najviše boli je nevidljivost tog rada, posebice mentalnog. Ako vi odete i počistite nečiji apartman, to je puno više vrednovano nego kada kod kuće radite taj posao", kaže edukatorica.

"Stvar je i planiranja - što imamo kod kuće, što trebamo nabaviti, a što kupiti, pa provjera kada tko ima treninge, a kada preglede. To sve treba iskoordinirati, a to je sve jedan nevidljivi rad, ali rad koji treba biti prepoznat", dodaje.

Žene teže delegiraju zadatke po kući, nadovezuje se Laura, a za to će često iskoristiti fraze poput "ja ću to brže" ili "on to ne zna počistiti".

"Pa nismo se ni mi rodile da znamo oprati WC, i mi smo to naučile. Svatko treba naučiti oprati svoj WC i skuhati svoj obrok. Tko je spor na početku, ubrzat će se. Ako ne delegiramo, onda dolazimo do začaranog kruga obaveza i jurnjave", objašnjava Laura.

Kako se ponašaju žene, a kako muškarci?

Uz to, zanimalo nas je na koji način se muškarci, a na koji način žene povlače u sebe u takvim odnosima. Irena Jurjević tumači da će se žene u okolnostima konstantnog stresa uglavnom fokusirati na sve što je unutar zajednice, poput obitelji i karijere, dok se muškarci fokusiraju na sve što je izvan tog kruga.

"Muškarci se više povlače u sebe, skrivaju emocije. Neki se povlače i u ovisnička ponašanja - alkohol je često pomagač, ali ne dobar i poželjan, kada se događaju stresne situacije. U oba slučaja potrebno je stvoriti komunikacijski most između muškarca i žene te komunicirati stanje kakvo jest, a ne zatvoriti se u sebe", kaže Laura. "Ne želite da vam se dogodi da se s partnerom pogledate u oči nakon 30-40 godina, kada vam djeca odrastu, i da ne znate u koga točno gledate".

"Glava želi, ali tijelo ne da"

Izabela Laura i sama je proživjela burnout u svom životu, koji ju je natjerao da promijeni svoje navike. Osim kognitivnih i fizičkih tegoba koje je doživljavala u vidu jakih migrena i usporenosti, alarmantno stanje primijetila je kada se počela povlačiti u sebe.

"Godinu i pol mi je trajalo jako teško razdoblje, u kojem nisam bila funkcionalna ni u poslu, ali ni u privatnom životu. Vaša glava želi, ali vam tijelo ne dopušta. Meni je oporavak bio dug, još uvijek traje, ali mogu reći da nikada nisam više uživala biti ja nego sada trenutno. Svjesna sam svojih potreba, želja, ali i ograničenja. To treba sjesti u glavi, ali i u tijelu - mi možemo odlučiti kojim ćemo tempom ići", kaže.

Izabela je odlučila zaokrenuti svoju karijeru prije pet godina, kada je vidjela da danas kruti formati rada njoj ne odgovaraju. Pokrenula je projekt "Radi pametnije/Živi bolje", u sklopu kojeg je i najavljena konferencija o burnoutu.

"Htjela sam istražiti kako raditi pametnije, a ne napornije i onako kako smo već naučili, a sve s ciljem da zaista živimo bolje, ispunjenije, prisutnije. Uz više smijeha i užitaka u malim stvarima koje su zapravo velike i važne, što često zaboravljamo", priča Izabela, koja je trenutno i dijelom većeg, europskog istraživanja o burnoutu. "Bit će zanimljivo vidjeti rezultate tog višegodišnjeg projekta i otkriti koji izazovi muče radnike u raznim zemljama EU".