SMJEŠTENU u središtu kosovske prijestolnice Prištine, zgradu nacionalne knjižnice gotovo je nemoguće promašiti. Jednima je to arhitektonsko čudo, sa svojim kupolama nalik mjehurićima i svjetlucavom čeličnom rešetkom. "To je šlag na torti Prištine i Kosova", tvrdi mjesni turistički vodič Muamer Hasani.

Kad god "tražite nešto o Prištini, prva fotografija koja se pojavi je nacionalna knjižnica", dodao je. Drugima je, međutim, zgrada užasna.

"Toliko je ružna da vas zaslijepi", rekao je sredovječni stanovnik Prištine koji je želio ostati neimenovan. "Živimo s njom desetljećima. Iritantna je, ali što možemo?"

Kultni kulturni objekt

Otvorena 1982., knjižnica je svjedočila svim ključnim događajima burne moderne povijesti - od raspada Jugoslavije i krvavog rata sa Srbijom do neovisnosti. Njezine 74 prozirne kupole dizajnirane su da prirodno osvjetljuju čitaonice ispod. Čelična rešetka koja prekriva njezinu brutalističku vanjštinu odbija sunčevu svjetlost, hladi zgradu i štiti knjige u njoj.

Hrvatski arhitekt Andrija Mutnjaković, koji je projektirao zgradu, rekao je da je pokušavao oslikati raznoliku kulturu i povijest Kosova.

"Kao svaki arhitekt, zaljubljen sam u svoju zgradu. Drago mi je vidjeti da je 40 godina nakon izgradnje tako lijepo očuvana kao da je jučer otvorena", rekao je Mutnjaković za AFP. Na kritičare se ne obazire. S tim se slaže i ravnateljica knjižnice Blerina Rogova Gaxha.

"To je kultni objekt kosovske kulture, koji Prištini daje identitet jer je to građevina koja u glavnom gradu privlači najviše pogleda", rekla je Gaxha za AFP.

Mutnjakovićev projekt odaje počast drevnim kulturama koje su nekoć vladale Kosovom - Rimljanima, Bizantincima, Turcima i Ilirima, rekla je. Ali za posjetitelje u glavnom gradu Kosova kulturne reference i arhitektonski sjaj nisu uvijek vidljivi na prvi, pa čak ni na drugi pogled.

Želatinozna jaja

Turistički vodič Lonely Planet nazvao je knjižnicu "jednom od najistaknutijih zgrada u Prištini". "Zamislite želatinozna jaja s oklopom", dodaje se. "Zgrada izgleda prilično čudno, ali zanimljiva je arhitektura", rekla je Julie, studentica iz Varšave, koja je fotografirala knjižnicu iz nekoliko kutova.

"Možda nije naročito lijepa jer ima puno betona i siva je izvana", rekla je Paula Gers, studentica iz Njemačke. "Ne bih je svrstavala među najružnije, vidjela sam puno gore", dodala je.

Za ravnateljicu knjižnice rasprava o njezinoj estetici sreća je u nesreći. "Nema toliko čitatelja kao nekad, ali ima iznimno mnogo domaćih i stranih posjetitelja", rekla je Gaxha. Svi žele doći i sami je pogledati kako bi saznali zašto ima reputaciju najružnije zgrade, pa je tako obilaze izvana, ali i iznutra.