LIAM NEESON osvrnuo se na trenutak kad se slomio na snimanju Schindlerove liste. Film Stevena Spielberga iz 1993. pretvorio ga je u veliku zvijezdu, a bio je nominiran i za Oscara za ulogu njemačkog biznismena Oskara Schindlera, koji je spasio više od tisuću Židova od Holokausta.

Glumac se u podcastu SmartLess prisjetio najtežeg trenutka na snimanju kultnog filma. Njegov emocionalni slom dogodio se na vratima Auschwitza u Poljskoj, na mjestu na kojem se nalazi najveći nacistički koncentracijski logor.

"Sjećam se, čekao sam da snimim svoj dio i sišao sam pored ograde od bodljikave žice, gledao sam u kolibe u koje je židovski narod bio natrpan toliko godina prije", započeo je.

"Samo sam gledao, a Branko Lustig, koji je bio jedan od producenata, preminuo je, Bog mu dao duši spokoj, prišao mi je i pitao me kako se osjećam", nastavio je.

Odgovorio mu je da se osjeća dobro, da mu je toplo i da jedva čeka da krene snimati. Nastavili su gledati kolibe. Tada je Lustig rekao glumcu: "Tamo sam bio kad sam imao šest godina."

Kako Neeson kaže, ta ga je rečenica udarila poput čekića, a tek tada je osjetio stvarnu težinu filma koji snimaju.

"Slomio sam se. Slomio sam se. Koljena su mi klecala, pomislio sam: 'Jebote, ovo nije gluma, ovo nije jebeni film, ovo je dio povijesti koji pričamo i ja toga nisam dostojan.' Ponavljao sam si da ja toga nisam dostojan, ja sam irski glumac, trebam se vratiti u Irsku i glumiti u kazalištu. Što radim tu? Odjeven u veliki krzneni kaput tu spašavam Židove. Bilo je zastrašujuće", ispričao je.

Najpoznatiji hrvatski producent i dvostruki oskarovac, za filmove Schindlerova lista i Gladijator, zbog židovskog podrijetla kao dijete tri je godine proveo u dva zloglasna koncentracijska logora, Auschwitzu i Bergen-Belsenu, no unatoč strahotama koje je preživio, oprost je za njega bio jedina opcija jer je shvatio da ne može živjeti u mržnji.

Većina članova njegove obitelji je nestala u koncentracijskim logorima širom Europe, uključujući njegovu baku koja je ubijena u plinskoj komori i oca koji je ubijen u Čakovcu. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u film "Schindlerova lista", a The Hollywood Reporter 2015. godine uvrstio ga je na listu posljednjih 11 ljudi iz Hollywooda koji su preživjeli koncentracijske logore.

Lustig je imao 12 godina kad je oslobođen njegov logor i do kraja života nije zaboravio zvuk gajdi britanske vojske. "Mislio sam da sam napokon umro i da je to anđeoska glazba iz raja", prisjećao se. Kad se ponovno susreo s majkom, jednom od rijetkih članova njegove obitelji koji su preživjeli Holokaust, to je nazvao čudom. 

Prije samo nekoliko tjedana preminula je tajnica koja je istipkala popis Židova koje je Schindler spasio. Mimi Reinhard bila je jedna od 1200 Židova koje je Schindler spasio nakon što je podmitio nacističke vlasti da mu dopuste da ih zadrži kao radnike u svojim tvornicama.

Reinhard je u trenutku smrti imala 107 godina, rođena je u Beču, a prije rata preselila se u poljski Krakow. Nakon što je nacistička Njemačka napala Poljsku 1939., bila je zatvorena u geto u Krakowu prije nego što je poslana u obližnji koncentracijski logor Plaszow 1942. godine. Zbog svog poznavanja stenografije dobila je posao u administraciji logora, a dvije godine kasnije morala je pretipkati rukom pisan popis Židova koji su premješteni u Schindlerovu tvornicu.

"Nisam tada znala koliko je taj popis važan", rekla je 2008. godine.