JOŠ OD DJETINJSTVA slušamo da je neuredna soba odraz neurednog uma. U tome ima nešto istine jer je pokazano da prenatrpani prostori mogu povećati razinu stresa, ali ljude koji žive u neredu često se nepravedno proglašava lijenima. Novinar John Haltiwanger tvrdi da neuredan radni prostor ne mora značiti i zbrkan um. Štoviše, neuredna soba ili neorganiziran radni stol mogu biti znak višeg kvocijenta inteligencije i nešto što ne treba odmah gledati negativno.

Ne drže se slijepo ustaljenih pravila

Većina ljudi voli da stvari ostanu onakve kakve jesu, što su istraživači William Samuelson i Richard Zeckhauser 1988. godine nazvali "pristranošću prema statusu quo". Takav način razmišljanja može vas zakočiti kad donosite odluke jer imate osjećaj da ne biste trebali odstupati od onoga na što ste navikli.

Haltiwanger smatra da ljudi kojima nered nije problem lakše odbacuju status quo jer biraju živjeti prema vlastitim pravilima, umjesto da se prilagođavaju društvenim standardima. "Neorganizirani ljudi su to prozreli", rekao je. "Neće dopustiti da im život diktiraju pristojnost i konvencije." To pokazuje da takvi ljudi ne posjeduju samo snažne vještine kritičkog razmišljanja, nego i prirodnu sklonost tome da misle svojom glavom umjesto da slijede masu.

Skloni su dubokom promišljanju

Ljudi s visokim kvocijentom inteligencije često puno razmišljaju, ali ne besciljno, nego na način koji im koristi. Znaju razviti sustave koji njima odgovaraju i ne opterećuju se time što ih drugi možda ne razumiju. Autori Eric Abrahamson i David H. Freedman u svojoj su knjizi "Savršen nered: Skrivene prednosti neurednosti" objasnili kako to može izgledati i na naizgled zatrpanom radnom stolu.

"Na neurednom stolu važniji, hitniji poslovi obično ostaju bliže i pri vrhu hrpe, dok se stvari koje se sigurno mogu ignorirati obično zakopaju na dno ili pri stražnjem dijelu, što ima savršenog smisla", napisali su.

Psihologinja Kathleen Vohls to je potvrdila studijom koja je pokazala da malo nereda može potaknuti kreativnost. "Čini se da neuredna okruženja potiču na oslobađanje od tradicije, što može proizvesti svježe uvide", izjavila je. "Uredna okruženja, nasuprot tome, potiču konvencionalnost i igranje na sigurno." Takav način razmišljanja možda ne funkcionira svima, ali nekima očito itekako odgovara, a to je na kraju jedino važno.

Hrabri su i spontani

Umjesto da se zamaraju sitnicama, neuredni ljudi češće su usmjereni na širu sliku. Radije će svu svoju pažnju i vrijeme uložiti u važan zadatak koji je pred njima nego se baviti sporednim stvarima. Prema Haltiwangeru, upravo ih to čini sklonijima riziku i spontanijim od organiziranijih ljudi. To je obilježje onoga što savjetnik za vodstvo Jake Breeden naziva "hrabrim umom".

Osoba s takvim načinom razmišljanja spremno se suočava s izazovima i lakše prolazi kroz zbunjenost i tjeskobu. Ne mora znati sve, iako često zna mnogo. Većini ljudi to ne dolazi prirodno. Kao što je rekao Haltiwanger: "Postoji jednostavnost i ljepota u življenju neurednog života, i upravo zato on stvara tako prosvijetljene i inovativne pojedince." Možda prihvaćanje vlastitog neorganiziranog okruženja, umjesto stalne borbe protiv njega, i nije tako loša ideja.

Biti organiziran nije mana, ali nije mana ni imati veću toleranciju na kaos. Dopustite da vas vaše neuredno okruženje inspirira i pokušajte se ne opterećivati stalnim čišćenjem. Ipak, važno je održavati ravnotežu između organizacije i nereda.