EARL SIMMONS, poznatiji pod umjetničkim imenom DMX, na njujoršku hip-hop scenu doslovno je provalio kasnih devedesetih, baš u jeku tzv. jiggy ere, kojom su dominirali komercijalno uspješni i ušminkani reperi, predvođeni ekipom kao što su Puff Daddy, Jay Z i njihova svita podjednako produktivnih izvođača.

Iako je prve rap korake napravio još kao klinac, sredinom osamdesetih, tek ga je gostovanje na albumu Mic Geronima "stavilo na kartu".

Sve ga je to dovelo do potpisivanja ugovora za Def Jam 1998., a te je godine izdao čak dva albuma. It's Dark and Hell is Hot i Flesh of My Flesh, Blood of My Blood, koji su postigli višestruko platinastu nagradu. Iako je izvođač koji je gotovo samostalno revitalizirao Def Jam i postigao nevjerojatan komercijalni uspjeh, njegove singlove i albume teško biste mogli svrstati u istu kategoriju s reperima koji su tada dominirali top listama.

U moru kopija, jedini autentičan

Za razliku od gomile izvođača koji su s većim ili manjim uspjehom pokušali upotpuniti prazninu koja je nastala odlaskom Tupaca Shakura, a to je ekipa kojoj je Simmons nesumnjivo pripadao, od samog je početka posjedovao nešto autentično, pomaknuto i autentično pomaknuto.

Primjerice, njegovo neprestano lajanje u pjesmama ne bi prošlo kod 99 posto repera i u najboljem bi slučaju djelovalo kao priglupi gimmick koji je najbolje zanemariti, međutim DMX je to uspio pretvoriti u svoj trademark koji ste bez ikakvih problema prihvatili. Baš kao i njegovu opsesiju religijom, koja se gotovo komično kosila s prijetnjama da će vas izbosti, upucati i/ili opljačkati. I to u tekstu pjesme koja je zamišljena kao klupska himna.

No, ono zbog čega biste većinu drugih MC-ja tretirali kao predmet sprdnje, kod DMX-a je na neki neobjašnjiv način funkcioniralo. Nisu odmogli ni fenomenalni instrumentali koji su svijetu predstavili Swizz Beatza.

A razlog je vrlo jednostavan i vrijedi ga ponoviti - bio je autentičan. Usprkos "Tupac imidžu", lajanju, činjenici da je samo nastavio promicati općeprihvaćeni mačistički arhetip hip-hop izvođača, ničim izazvanim prijetnjama i od samog početka karijere očitim problemom s drogama, njegova iskrenost uspjela je zasjeniti sve, uvjetno rečeno, nedostatke i pretvoriti ih u prednosti.

Primjera radi, Ja Rule, koji se pojavio u isto vrijeme i pokušao servirati gotovo identičan paket, s vremenom je postao tek pop zvijezda. Uspješan, ali ni po čemu poseban rap izvođač, čiju ostavštinu svodite na uspješne singlove i brojke povezane s njima.

DMX-a je bilo nemoguće previdjeti. Čak i ako nikada niste voljeli njegovu glazbu, njegov ste glas i stil istog trenutka mogli izdvojiti u moru drugih repera jer izdvajao se ne samo vokalno, stilski i ritmički već i energijom koju je bilo nemoguće zanijekati. Mogli ste ga ne voljeti, ali znali ste da njegovo vrijeme dolazi.

Ulični kredibilitet

Većinu djetinjstva proveo je po domovima, a kao tinejdžer vrijeme je tratio lutajući ulicama Baltimorea (kasnije i New Yorka), bio je diler i pljačkao kako bi preživio, a u takvom nimalo ugodnom okruženju jedinu su mu utjehu pružali psi. Posebno napušteni psi o kojima se brinuo. Upravo je zato i preuzeo lajanje kao dio svog stila, čime je zastrašivao protivnike tijekom battleova.

Uz to, imao je i ulični kredibilitet.

"Pljačkao sam. Nije me sram to priznati. To je bilo moje sranje. Pljačka. Nisam muvator. Probao sam, ali to nisam ja. Radije sam pljačkao. Ono što mi je pomoglo, je to da me pratio glas u Yonkersu. Znali su da će te DMX srediti pa bih pljačkao likove bez maske i ičeg drugog. Pola mog oružja je bila moja faca. Prišao bih im i rekao: "Hej, daj mi to." Nisam bio najveći i nisam mogao prebiti svakog, ali priča o meni bila je veća od mene samoga", rekao je u razgovoru za Rolling Stone.

U trenutku kad je izbacio svoj prvi album imao je 27 godina i proživio više nego većina ekipe koja je kretala u isto vrijeme. Nažalost, s prtljagom uličnog života, koja mu je pomogla stvoriti nezaboravnu karijeru, došla je i ovisnost o kreku (cracku), na koji je navučen sa samo 14 godina, nakon što mu je 30-godišnji glazbeni mentor na prevaru dao džoint u kojem je bilo i kreka. Već je tada bio svjestan da je to problem.

"Zašto bi to bilo tko učinio djetetu? Imao je preko 30 godina i znao je da mi je uzor. Zašto bi to učinio nekome kome si uzor?" rekao je tijekom jednog od posljednjih intervjua.

I bio je to golem problem s kojim se borio cijelog života. Problem koji mu je narušio profesionalne i obiteljske odnose, osigurao mu povratak u zatvor, čak i nakon što je postao zvijezda svjetskog kalibra, koji ga je naposljetku koštao glave. Ujedno je to i problem o kojem je oduvijek otvoreno govorio pred kamerama. Mnogi njegovi fanovi pamte izuzetno težak pokušaj pomirenja sa sinom koji ga je pred kamerama zamolio da ode na liječenje ili će s njim prekinuti sve odnose, na što je reper odgovorio: "Ako je tako, vidimo se na mom sprovodu."

Od uličnih obračuna do vrha Billboarda

U javnosti je snagu oduvijek kombinirao s gotovo jednakom količinom ranjivosti i iskrenosti, što je, kad sve zbrojimo i oduzmemo, bio njegov zaštitni znak i ono zbog čega je bio omiljen diljem svijeta.

No, to svi nisu prepoznali na početku. Irving Domingo Lorenzo Jr. ili Irv Gotti, koji je u Simmonsu prvi prepoznao "ono nešto", morao se rukama i nogama boriti da ga Def Jam potpiše.

Kada je postao menadžer u Def Jamu, na prvom sastanku odmah je predložio da potpišu DMX-a. "Smijali su mi se. Jay Z i Dame Dash nisu vjerovali u njega. Rekao sam im da u kvartu ima daleko manje crnaca poput njih i puno više poput DMX-a."

Nakon što je uspio nagovoriti glavne njuške da ga, na temelju prvog singla Get At Me Dog, dođu uživo poslušati u Yonkers, DMX im je priuštio još jedno iznenađenje. Nastupio je pred njima sa slomljenom vilicom koja je još uvijek bila povezana žicom. Legenda kaže da je ozljedu zaradio u tučnjavi s desetoricom likova. Nedugo nakon toga je potpisan.

Irv Gotti je bio u pravu. Iako su scenom još uvijek drmali Puff Daddy i ekipa, stvorila se potreba za autentičnim uličnim likovima, a DMX je bio lik koji im daje nešto drugo osim raskošnih spotova, šampanjca, automobila i zlata oko vrata. Kad je MTV od njega zatražio da cenzurira spot za Get At Me Dog, DMX je to odbio i MTV ga nije puštao. No, to mu je samo pomoglo.

Bio je to savršen početak jedne nevjerojatno uspješne karijere. U jednom trenutku bio je najuspješniji reper na svijetu, a uslijedila je i glumačka karijera pristojnog početka i ne tako pristojnog završetka (uglavnom C-akcići sa Stevenom Seagalom i preočite kopije Fast & Furiousa).

Put prema dolje

Njegovih prvih pet albuma završilo je na prvom mjestu Billboardove ljestvice, a šesti to nije postao jer mu je nedostajalo samo nekoliko stotina prodanih primjeraka.

Tijekom 2000-ih karijera je krenula silaznom putanjom. I dok je DMX tvrdio da je razlog pada popularnosti Jay Z s kojim je bio u svađi i koji je, nakon što je preuzeo čelnu poziciju u Def Jamu, sabotirao njegove albume, daleko je vjerojatnije to da su presudile droge, problemi sa zakonom, uhićenja, krađa identiteta, okrutnost prema životinjama i to što je s vremenom postao karikatura onoga što je bio. Nije pomoglo ni sudjelovanje u reality showovima, ali ni glazbena pauza od šest godina tijekom koje je scena proživjela neizbježnu smjenu generacija.

Bilo je to vrijeme Nicki Minaj, B.o.B.-a, Kanyea, Drakea i Macklemorea, a scena je nasljednika Tupaca pronašla u talentiranom Kendricku Lamaru, koji je obožavao DMX-a, ali nije zvučao ni kao on ni kao Tupac, već je stvorio vlastitu nišu u kojoj je suvereno vladao s tri milijuna prodanih albuma.

Undisputed i Redemption of the Beast djelovali su kao blijeda sjena, a ni pravna natezanja s izdavačkom kućom nisu pomogla u tome da se album kvalitetno promovira. Uslijedili su novi problemi sa zakonom, odlasci na liječenje i na kraju i godina dana zatvora.

Neostvareni planovi

Po izlasku iz zatvora 2019. imao je veliki povratak na eventu Masters of Ceremony u Barclays centru, a trebala je uslijediti i turneja povodom 20. godišnjice izlaska prvog albuma. Nažalost, samo mjesec dana nakon najave otkazani su svi koncerti, a DMX se ponovno vratio na liječenje.

Posljednji nastup bio je onaj u srpnju prošle godine kada je u sklopu Verzuza nastupio sa Snoop Doggom. Tijekom jednog od posljednjih intervjua ponovno je najavio novi album, ali nije najjasnije u kojoj je fazi i je li ga uspio završiti prije smrti. Ono što je uspio najaviti je da na albumu gostuju Lil Wayne, Snoop Dogg, Alicia Keys, Usher, Griselda i Bono iz U2-a.

Sve u svemu, bila je to jedna nevjerojatna karijera i život prepun uspona, padova i, ponekad, zbunjujućih preokreta. Znao je pričati o svom prokletstvu. Nažalost, to prokletstvo bio je dar koji ga je učinio zvijezdom, ali u isto vrijeme nešto što nikada nije uspio pobijediti i ono što ga je u konačnici i uništilo. Međutim, čak i u trenucima kada je karijera stajala na mjestu, DMX je bio prisutan. Ponekad kao meme, ponekad kao referenca u pjesmama poznatih repera, ponekad kao gost u podcastovima, u kojima nikada nije razočarao, ali do samog kraja i bez iznimke - bio je brutalno iskren.

Kao takvog će ga se i pamtiti.