POJAVIO se novi trend koji oživljava estetiku s početka 2000-ih i daje joj dozu elegancije, takozvani stil "paparazzi djevojke". Jedno od njegovih zaštitnih lica danas je danska manekenka Mona Tougaard, zvijezda naslovnice talijanskog lipanjskog izdanja časopisa Vogue.

No, kako piše Vogue France, titulu "paparazzi princeze" nije stekla zato što voli privlačiti pozornost, već upravo suprotno. Mona je sve samo ne tipična diva. U nedavnom intervjuu otkrila je da joj je najvažnije biti opuštena, iako priznaje da najčešće samo kaže: "Sve je u redu."

Njezin stil je minimalistički, pomalo strog i inspiriran devedesetima, a privlačan je upravo zato što djeluje spontano i nenametljivo. U tome leži bit moderne elegancije - izgledati besprijekorno bez dojma da ste se previše trudili. Mona Tougaard ne glumi nedostižnu zvijezdu, već utjelovljuje suvremenu ženu koja djeluje zatečeno bljeskovima fotoaparata, iako pritom savršeno kontrolira vlastiti imidž.

Kako su nastali paparazzi?

Iako sam pojam nije nastao 1960. godine, upravo je tada, zahvaljujući Fellinijevu filmu La Dolce Vita, ušao u širu upotrebu. Fotografi koji prate slavne osobe oduvijek su izazivali podijeljene reakcije, jedni su ih smatrali dijelom glamuroznog svijeta slavnih, dok su ih drugi optuživali za zadiranje u privatnost.

Ipak, zahvaljujući fotografima poput Tazija Secchiarolija i Rina Barillarija danas postoje fotografije koje su postale simbol jednog vremena. Na njima su zabilježeni glumci, redatelji i druge poznate osobe u spontanim trenucima, na ulicama Rima, ispred restorana i na filmskim premijerama. Te fotografije i danas prizivaju duh razdoblja koje mnogi smatraju zlatnim dobom talijanskog glamura.

Mračna strana lova na slavne

Fenomen paparazza imao je i svoju tamnu stranu. Najpoznatiji primjer je smrt princeze Diane, koja je 1997. godine poginula u prometnoj nesreći u Parizu dok su njezin automobil pratili fotografi.

Granica između javnog i privatnog života slavnih osoba često je vrlo tanka. Upravo zato mnoge zvijezde danas nastoje zaštititi svoju privatnost, organiziraju vjenčanja daleko od očiju javnosti i rijetko dijele detalje iz osobnog života.

Estetika 2000-ih - slava i kaos

Početkom 2000-ih paparazzi su postali neizostavan dio pop kulture. U razdoblju procvata tračerskih portala i tabloida osobe poput Paris Hilton i Lindsay Lohan živjele su pod stalnim nadzorom fotografa, pretvarajući se istodobno u modne ikone i mete medija.

Noćni izlasci postajali su spektakl, a izlazak iz kluba svojevrsna modna pista. Fotografije snimljene u prolazu i trenuci slabosti punili su naslovnice tabloida i stranice portala poput TMZ-a.

To je razdoblje obilježila prepoznatljiva moda, traperice niskog struka, prevelike sunčane naočale i preklopni mobiteli, ali i često okrutan odnos prema mladim zvijezdama. Danas se na to vrijeme gleda s dozom nostalgije, ali i kritičkog odmaka.

Editorijal koji je sve predvidio

Još u siječnju 2005. fotograf Steven Meisel kao da je naslutio smjer u kojem će se kultura slavnih razvijati. Pod vodstvom Francae Sozzani i uz styling Edwarda Enninfula za Vogue Italia nastao je editorijal Hollywood Style, koji se i danas smatra jednim od najutjecajnijih modnih editorijala tog desetljeća.

Manekenke su na fotografijama glumile slavne osobe koje progone paparazzi, izlazile iz Starbucksa, skrivale lice iza velikih naočala ili šetale s psićima u dizajnerskim torbama.

Editorijal nije bio samo modna priča, već i komentar opsjednutosti slavom te iluzije da javnost ima pristup privatnom životu poznatih osoba. Danas se slična estetika ponovno može vidjeti na TikToku, Instagramu i ulicama modnih metropola tijekom tjedana mode.

Aplikacija koja vas pretvara u zvijezdu

U vremenu kada se gotovo svaki aspekt slave može rekreirati na društvenim mrežama, pojavila se i aplikacija PAPARAZZAI. Razvila ju je tvrtka BRAVÒ COMPUTER, a njezina je svrha pretvoriti običnu fotografiju u kadar koji izgleda kao da ga je snimio paparazzo početkom 2000-ih.

Zrnata fotografija, bljesak fotoaparata i karakteristični kutovi snimanja stvaraju dojam fotografije iz tabloida. Korisnik učita selfie, a aplikacija generira niz fotografija koje izgledaju kao da su nastale u svakodnevnim situacijama, od izlaska iz zračne luke do kupnje kave.

Prema riječima Ivana Olite, kreativnog direktora projekta, ideja je bila istražiti način na koji danas doživljavamo slavu i njezine simbole u eri društvenih mreža.

Možda upravo zato trend "paparazzi djevojke" toliko privlači generaciju odraslu na društvenim mrežama. On spaja nostalgiju za modom i pop kulturom 2000-ih s današnjom željom da izgledamo spontano, iako je svaki detalj pažljivo osmišljen. U vremenu kada svi mogu biti vlastiti fotografi, stil koji imitira slučajno uhvaćen trenutak postao je novi simbol nenametljivog luksuza.