Screenshot: Youtube

JUGOSLAVENSKI dinar dugo se koristio na ovim prostorima. U uporabu je ušao u vrijeme Kraljevine SHS 1920., zadržao se u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj republici Jugoslaviji.

Dinar je imao kultni status i izašao je iz uporabe tek kad ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna gora eurom.

Osamdesetih je došlo do promjene postojeće serije novčanica, a u novoj seriji je svaka novčanica predstavljala jednu od republika bivše Jugoslavije. Na prednjoj su strani bile povijesne ličnosti iz te republike, a na poleđini motiv koji bi predstavljao tu republiku.

Najmanja novčanica od 10 dinara je predstavljala najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća od 1000 dinara najveću, Srbiju.

Još je jedna novost bila uvođenje novčanice od 5000 dinara koja bi predstavljala cijelu Jugoslaviju.

Na njoj se nalazio lik preminulog predsjednika Josipa Broza Tita.

Do tada najveća izdana novčanica je, doduše, imala jednu veliku grešku. Uz Titov je lik bila upisana godina njegovog rođenja i smrti, ali su umjesto 1980. kao godinu smrti naveli 1930. umjesto 1980.

Novčanica nije povučena iz opticaja ni nakon što je greška uočena jer je generalni direktor Zavoda za izradu novčanica zaključio kako samo četiri posto od četrnaest milijuna tiskanih novčanica otisnuto s pogreškom.

Ovo nije bila jedina problematična novčanica. Na novčanici od 1000 dinara, koja je predstavljala Srbiju, trebao se naći lik Vuka Stefanovića Karadžića. No, iako su sve matrice bile spremne za tiskanje, u državi je došlo do hiperinflacije i zbog potrebe za većim apoenima ova novčanica nikad nije puštena u opticaj.

Jugoslavenski dinar je 1991. Hrvatska zamijenila hrvatskim dinarom, a 1994. hrvatskom kunom koju koristimo i danas.