SMATRALI smo da će jenjavanjem epidemije doći sretnije vrijeme, no recentni događaji na sjeveru Europe ne ulijevaju nadu u tako skori optimizam. Ipak, živjeti se mora, pa stoga trebamo iskoristiti sve svoje vrijeme i resurse kako bismo što svoju šansu iskoristili što bolje. Osim pretproljetnog sunca, koje je uvijek dobra ideja, nudimo vam nekoliko naslova koji se odnose na bolju i svjetliju stranu čovjeka.

Život vrijedan življenja – Robin Sharma

Autor čije starije naslove imamo prilike ponovno čitati u novim izdanjima, dolazi s još jednom knjigom prepunom korisnih i mudrih savjeta. Unutar stotinu i jednog poglavlja Sharma se osvrće na sve moguće prepreke s kojima se susrećemo u životu te svojim osebujnim stilom nudi pokoji savjet potkrijepljen iskustvom iz vlastita života. Malo stranica, ali mnogo nade i materijala za razmišljanje.

Srce zna da je ljepši svijet moguć – Charles Eisenstein

Motivacijski govornik i autor Charles Eisenstein u ovoj inspirativnoj knjizi nudi protulijek prevladavajućem cinizmu, očaju, frustraciji i paralizi, podsjećajući nas na elementarnu istinu: svi smo povezani, a naši osobni izbori, koliko god nam se činili nebitnima, imaju nevjerojatnu transformacijsku moć te mogu pozitivno utjecati na svijet.

Ova knjiga donosi niz primjera iz stvarnog života koji dokazuju da mali i osobni činovi hrabrosti, ljubaznosti i vjere u sebe mogu promijeniti kulturni narativ separacije, koji je uzrok trenutačne planetarne krize i koji nam ne može dati odgovore na temeljna životna pitanja.

Čovjekovo traganje za smislom – Viktor Frankl

Apsolutni klasik koji skromno nudi ideju kako se smisao vlastite egzistencije ipak nekako može pronaći i u najgorim scenarijima - ratu i razaranju. Autor ideju ne nabacuje olako jer je i sam proveo vrijeme u koncentracijskom logoru. Time svaka riječ iz knjige odiše autentičnim iskustvom koje bi slomilo većinu ljudi.

Kako u okolnostima posvemašnje dehumanizacije čovjeka zadržati dostojanstvo, zdrav razum i volju za životom? Frankl smatra da i u najgoroj situaciji čovjeku preostaje ona krajnja sloboda, a to je odabir stajališta. Ako patnju prihvatimo kao zadatak, ako u njoj pronađemo smisao, tada smo spašeni od očaja jer „onaj koji zna zašto može se nositi s gotovo svakim kako".