PRIJATELJSTVA su među rijetkim odnosima koje sami biramo, pa situacija u kojoj se samo jedna strana trudi može biti iznimno iscrpljujuća. Pregled psiholoških istraživanja iz 2025. godine potvrdio je da su uzajamna prijateljstva povezana s boljim mentalnim zdravljem, manje stresa i općim osjećajem zadovoljstva.

Neuravnoteženi odnosi, s druge strane, imaju suprotan učinak, a posljedice mogu biti ozbiljnije od lošeg raspoloženja. Prema časopisu Psychology Today, postoji nekoliko ključnih znakova koji na to upućuju, piše VICE.

Vi uvijek inicirate kontakt

Provjerite zadnjih deset poruka koje ste razmijenili. Koliko ste ih vi poslali prvi? Prema teoriji socijalne razmjene, neravnoteža u odnosu može se osjetiti i bez svjesnog praćenja tko se koliko trudi. Istraživanja o dugovječnosti prijateljstava pokazala su da je uzajamnost ključna za njihov opstanak. Bez nje, odnos održava samo jedna osoba, dok druga u njemu sudjeluje pasivno.

Razgovori se uvijek vrte oko njih

Kada netko u razgovoru stalno prebacuje fokus na sebe, terapeuti to nazivaju konverzacijskim narcizmom. Istraživačica sa Sveučilišta u Teksasu Anita Vangelisti definira tu pojavu kao ekstremnu usmjerenost na sebe.

Takve osobe neprestano usmjeravaju razgovor na svoje teme ili gube interes dok drugi govore. Istraživanja pokazuju da ih okolina s vremenom počinje smatrati manje privlačnima, a problem se često pogoršava.

Nakon druženja osjećate se iscrpljeno

Osjećaj praznine i umora nakon druženja s nekom osobom nije znak običnog neslaganja karaktera. Istraživanje provedeno 2000. godine potvrdilo je da se radi o fenomenu sa stvarnim posljedicama za zdravlje.

Zahtjevni ili kronično nepouzdani prijatelji stvaraju socijalni pritisak koji negativno utječe na opće psihofizičko stanje. Studija je pokazala da štetan učinak postoji neovisno o tome volite li tu osobu ili ne.

Neprestano tražite izgovore za njihovo ponašanje

"Imali su težak tjedan" ili "Sigurno mi se zato ne javljaju". Malo razumijevanja je zdravo, ali kada opravdavanje postane automatska reakcija na opetovano ignoriranje i otkazivanje dogovora, to je znak problema. Istraživanja o prekidu prijateljstava sugeriraju da u tom trenutku isprike više ne govore o okolnostima, nego o karakteru te osobe.

Odnos ovisi isključivo o vašem trudu

Istraživanja o takozvanom samoutišavanju - potiskivanju vlastitih potreba radi očuvanja odnosa - pokazala su jaku povezanost s depresijom. Ustrajanje na prijateljstvu iz osjećaja krivnje ili obveze ima visoku psihološku cijenu, čak i ako taj odnos izvana djeluje normalno.

Kako reagirati na neuravnotežen odnos

Terapeuti predlažu dva pristupa prije potpunog odustajanja od odnosa. Prvi je namjerno se povući i vidjeti što će se dogoditi. Ako druga strana primijeti promjenu i javi se, to je znak da im je stalo. Ako odnos bez vaše inicijative nestane, i to je jasan odgovor.

Drugi je pristup izravno komunicirati problem, bez optužbi. Možete reći nešto poput: "Čini mi se da u zadnje vrijeme ja uglavnom pokrećem naš kontakt. Jesi li to primijetio?" Reakcija druge osobe pokazat će vam na čemu ste.

Nije svaki prekid prijateljstva neuspjeh, jer neki odnosi s vremenom prirodno završe. Ipak, postoji velika razlika između odnosa koji se sam od sebe ugasio i onoga koji je opstajao isključivo zahvaljujući vašem trudu.