Psiholozi upozoravaju: Ove navike polako uništavaju vašu sreću
U VREMENU u kojem se od nas očekuje da budemo stalno nasmijani i zahvalni buđenje bez osjećaja potpune sreće može izazvati dodatni pritisak. Sve se još pogorša kad otvorimo društvene mreže i vidimo tuđa savršena lica i živote. Stručnjaci za mentalno zdravlje poručuju da sreća nije konstantno stanje i da nas određeni obrasci razmišljanja mogu udaljiti od stvarnog zadovoljstva.
Sram, krivnja i briga
Psihoterapeutkinja Tamika Lewis kaže da su sram, krivnja i briga najveći neprijatelji sreće jer nas drže zarobljenima u prošlosti ili budućnosti, umjesto u sadašnjem trenutku gdje se nalazi radost. Preporučuje suosjećanje prema sebi, zahvalnost i mantru ho’oponopono – "Žao mi je. Molim te, oprosti mi. Hvala ti. Volim te." – koja pomaže otpustiti krivnju i podsjetiti se na samoljublje.
"Trebao bih" razmišljanje
Rečenice poput "Do sada sam trebao biti dalje u karijeri" ili "Trebala sam biti sretnija" stvaraju pritisak i udaljavaju nas od sadašnjeg trenutka. Dahlberg savjetuje: "Pokušajte se vratiti u ‘ovdje i sada’. Pogledajte oko sebe i pronađite nešto što možete cijeniti, čak i ako nije savršeno."
Nepoduzimanje akcije
Mnogi ljudi ostaju u vezama ili poslovima koji ih ne ispunjavaju jer se boje pogreške, kaže psihoterapeutkinja Sadaf Siddiqi. Strah od neuspjeha često dovodi do paralize odluke, pa savjetuje male, svjesne korake prema promjeni jer "svaka pogreška dio je procesa, a velike promjene često nastaju iz sitnih pomaka".
Nedostatak veze sa samim sobom
Kad ne poznajemo svoje granice i vrijednosti, tražimo potvrdu izvana. Siddiqi ističe da je snažna veza sa samim sobom ključ sreće. "To ne znači da ignorirate svoje mane, nego da ih prihvatite i naučite živjeti s njima." Samopoznavanje donosi jasnije granice i osjećaj sigurnosti.
Uspoređivanje s drugima
Gledajući tuđe savršene živote na društvenim mrežama, lako zaboravimo da vidimo samo njihovu najbolju verziju, upozorava terapeutkinja Stephanie Dahlberg. Preporučuje ograničiti vrijeme online i dan započeti zahvalnošću, jer nas to vraća u stvarnost, dok psihologinja Shavonne Moore-Lobban dodaje da "nije lako biti zadovoljan svojim životom kad stalno gledamo tuđe vrhunce".
Ignoriranje dubljih problema
Potiskivanje boli i trauma ne donosi mir. "Teške stvari koje nas preplave ostaju u nama dok se s njima ne suočimo", objašnjava psihologinja Moore-Lobban. Naglašava da se istinska sreća javlja tek kad pogledamo što se skriva ispod površine. Kod ozbiljnijih stanja, poput depresije, nužna je stručna pomoć.
Izolacija
U digitalno doba mnogi osjećaju povezanost - ali ne i bliskost. "Povezani smo online, ali ne i stvarno", kaže Lewis. "Razmislite s kim ste se danas doista povezali." Ljudi trebaju stvarne odnose, razgovore i zajedništvo – to je ono što hrani sreću.
Kako unijeti više radosti u svakodnevicu
Prvi korak je namjera. "Umjesto da dan započnete popisom obaveza, pitajte se: kako se želim osjećati danas", kaže Lewis. Ako želite mir, razmislite što vam ga donosi.
Psihoterapeutkinja Siddiqi poručuje: "Sreća nije konačno odredište. Ona su trenutci koje biramo usput." Kad prestanemo tražiti stalno zadovoljstvo i prihvatimo da su usponi i padovi dio života, lakše pronalazimo male radosti – i u njima trajnu snagu.