FILOZOF iz 19. stoljeća Arthur Schopenhauer svijet je doživljavao kao suštinski iracionalan i vođen željama. Vjerovao je da ljudi mogu pronaći mir tako da se odupru vlastitim porivima i usmjere na suosjećanje. Smatrao je da bi zamjena žudnje suosjećanjem mogla smanjiti patnju i donijeti stabilnost, kako pojedincima tako i društvu u cjelini, a jedan njegov citat često se koristi kad se pokušava objasniti razlika između genijalnosti i talenta.

Talent pogađa vidljivu, a genij nevidljivu metu

"Talent pogađa metu koju nitko drugi ne može pogoditi. Genij pogađa metu koju nitko drugi ne može vidjeti", glasi citat. 

Talent se obično prepoznaje odmah jer se vidi u nečemu što već postoji i što drugi mogu razumjeti. Talentirana osoba može biti iznimno vješta, brža, preciznija ili uspješnija od drugih u području čija su pravila već postavljena. Genijalnost je, međutim, teže uočiti u trenutku u kojem se pojavljuje. Ona često ne djeluje kao usavršavanje postojećeg, nego kao otvaranje nečega novog. Genij ne pobjeđuje samo u poznatoj igri, nego mijenja način na koji tu igru uopće vidimo.

Upravo zato genijalnost često izgleda neobično, pretjerano ili čak nerazumljivo prije nego što je vrijeme potvrdi. Ono što genijalna osoba stvara drugima se u početku može činiti beskorisnim, čudnim ili preranim, jer publika još nema okvir u kojem bi to mogla prepoznati kao važno. Tu ključnu ulogu ima mašta: ona omogućuje čovjeku da zamisli ono čega još nema i da vidi mogućnost ondje gdje drugi vide samo prazninu.

Moć mašte

Schopenhauer je genijalnost često povezivao s vizionarstvom. Smatrao je da "genijalan čovjek treba maštu kako bi u stvarima vidio ne ono što je priroda već oblikovala, nego ono što je pokušala stvoriti, ali nije uspjela ostvariti zbog sukoba vlastitih oblika". Iako ova misao na prvi pogled djeluje složeno, njezina je poruka jasna: mašta omogućuje čovjeku da osmisli nove načine postojanja i stvaranja.

Znatiželja i kreativnost kao odlike genija

Genijalnost i inteligencija mogu se očitovati na različite načine, a neuroznanstvenici već dugo proučavaju kako se inteligencija manifestira kroz društvene, emocionalne i međuljudske aspekte. Genijalnost se često pojavljuje i u netipičnim oblicima, poput izražene empatije i kreativnosti.

Također se prepoznaje kroz stalnu znatiželju i želju za učenjem. Jedna studija pokazala je da je znatiželja izravno povezana s inteligencijom. Geniji su svjesni da ne znaju sve, ali imaju snažnu potrebu naučiti što je više moguće.

Ako se često zateknete kako razmišljate o inovativnim rješenjima problema i stalno tražite nove načine djelovanja, možda ste više od talentirane osobe. Možda ste pravi genij.