O STATUSU Darka Rundeka, legendarnog Haustora i njihovog kultnog albuma Bolero, objavljenog prije 41 godinu, govori puno to što je koncert Rundeka i Ekipe posvećenog upravo njima ove subote na zagrebačkoj Šalati u potpunosti rasprodan.

Koliko je koncert važan, potvrđuje i to što će na koncertu hitove uz Ekipu ojačati i Damir Prica Capri  i Zoran Zajec Zex, originalni članovi Haustora s kojima su nastali i Bolero i Tajni grad. Takav sastav posebno veseli i samog Rundeka, koji je za Index uoči koncerta, u mirnoj atmosferi Vintage Gardena, porazgovarao o svemu što bi publika mogla očekivati ove subote. 

Galerija

Na koncertu i novi singl

Sada već uigrani tim već mjesecima održava koncerte po cijeloj regiji, od Beograda, Prijedora pa do Ljubljane, tako da će Šalata biti tek nastavak cijele priče koja se i dalje razvija. Uz to, najavljuje nam Rundek, na koncertu će izvoditi i novu pjesmu "Rijeka", jedan od dva singla objavljenih ove godine, kojima ekipa lagano putuje prema novom albumu. 

"U subotu možemo očekivati dvosatni koncert koji nas prvo uvodi s par pjesama iz mog samostalnog repertoara, pa ćemo onda uploviti u jedan blok Haustora i Bolera, gdje će nam se pridružiti Zex kao gitarist, a Capri kao saksofonist", kaže. "Capri je u Haustoru bio od samog početka, a Zex od drugog albuma Treći svijet."

"Mi smo zapravo bili muzičari koji su snimili Bolero; ostali muzičari su nam došli u pomoć. Ekipa (bend) je sad postala otprilike ono što je bio Haustor u to vrijeme. U Ekipi su svi odlični muzičari s kojima ja dugo sviram, kužimo se puno bolje nego kaj sam se onda kužio s drugim muzičarima koji su nam tada došli u pomoć", kaže nam Rundek, a otkriva kako će publika imati priliku uživo ponovno čuti i hitove s Tajnog grada.

Šalata: Za svijet bez šnicli

U duhu očuvanja prirode, za koju se Rundek već godinama javno i aktivno zalaže, ekipa je svakoj koncertnoj lokaciji dodijelila slogan koji je vezan uz prirodu. Šalata je stoga referenca na "svijet bez šnicli", dok je Beograd bio vezan uz rijeke na kojima počiva, što je ispalo i više nego simbolično zbog situacije koja se dogodila na koncertu.

"Taman kad smo izvodili pjesmu Šejn, stvarno je prošao jedan stari parobrod na rijeci, vjerojatno je prevozio crnu sol iz Crnog mora. Zato ćemo za Šalatu skrenuti pozornost prema hrani", kaže Rundek, a u planu imaju i postaviti štand Prijatelja životinja na kojem će se dijeliti recepti i jelovnici koji nisu bazirani na mesu.

"Ovako kako smo se mi naučili jesti, to je totalno neodrživo. Pogotovo u našem podneblju, mi danas jedemo više mesa nego što su ga jeli naši djedovi i bake; već ovime izdajemo vlastitu tradiciju. Oni su meso jeli vikendom, a preko tjedna su se jele kaše, jaja i ostalo", objašnjava Rundek.

Postoji sto razloga zašto ne treba jesti meso, tumači dalje Rundek, pa nam otkriva i što se često nalazi na njegovom jelovniku i čime on nadomješta proteine i bjelančevine iz mesa.

"Inače više volim sejtan od tofua, ali smo sinoć večerali palentu sa svježim tofuom koji smo samo malo uvaljali u sojin sos i prepekli na tavi, i sa strane jednu konkretnu šalatu", govori nam.

"Nisu mi baš bacali grudnjake"

Rundeku, dakako, nije prvi put da nastupa na Šalati. Jedan od upečatljivijih koncerata Haustora, za jedini revival koji su imali 1996., nakon višegodišnjeg raspada benda, održao se upravo na toj lokaciji. Postoje li kakvi upečatljivi momenti s tog koncerta ili je bilo kakvih bacanja grudnjaka iz publike, pitamo Rundeka, na što se on samo nasmijao.

"Ne sjećam se. Ja nisam dobio puno grudnjaka na koncertu, vjeruj mi, možda pet ili šest sve skupa. Bilo je nekakvih gaćica", šali se s nama Rundek, pa se onda sasvim ozbiljno prisjeća tog koncerta.

"Mislim da nikada nismo bolje svirali nego tada. U punom sastavu nismo svirali već dugo prije toga, pa smo se valjda dotad već bili i uželjeli jedni drugih. Vjerojatno je bilo i drugih silnica koje su utjecale, jer je taj koncert održan neposredno nakon rata, pa se tek tada počelo disati, a paralelno je počela rasti nostalgija prema 80-ima. Puno je stvari odigralo ulogu", kaže.

O aktualnim bendovima koje sluša

Od današnjih hrvatskih glazbenika, Rundek nam je istaknuo Porto Morto, Jeboton, Kliniku Denisa Kataneca, Seine i Idem kao njemu zanimljive.

"Ne bih htio biti nepravedan, sigurno postoji još bendova za koje mislim da su zanimljivi, ali ovi koje sam nabrojao dosljedno i ponosno rade muziku kakvu zastupaju i vole. To bendovima daje osjećaj smisla", kaže.

No, Rundek se nije složio s nama kada smo konstatirali da današnji bendovi i hrvatska glazba svoj temelj zasigurno imaju, između ostalog, u Haustoru.

"Nije ništa krenulo od nas. Mi smo samo jedan od utjecaja, jednako kao što su i neki drugi bendovi utjecali na nas. No, i te utjecaje smo koristili samo kako bismo riješili neke probleme u izvođenju i razlikovali se od drugih, a ne bili imitatori drugih. Osobito mladi imaju potrebu potvrditi svoju autentičnost kao osobe i kao umjetnici", kaže. "Današnji bendovi sigurno su bili pod našim utjecajem jer su ovdje živjeli i slušali nas, ali ne vidim ni kod koga izraženu potrebu da nas oponaša, što mi je posebno drago."

"Beograđani su otvoreniji od Zagrepčana"

Dok za sebe ne smatra da se pretjerano promijenio kao izvođač u odnosu na 80-e, ipak priznaje kako se promijenio njegov odnos prema publici, što se na kraju osjeti i na koncertima.

"Prije smo imali potrebu rasturiti publiku. Nismo imali potrebu ugoditi im, htjeli smo im sasuti sve u lice i zgaziti ih, ali je to i publici prijalo. Umjesto da to izazove neki revolt prema nama, oni su onda nama radili. To je dio punk kulture - kad bend hračne na publiku, to je isto izraz neke ljubavi", šali se Rundek.

Prema njegovom iskustvu, publika u Beogradu uglavnom je otvorenija od zagrebačke, a zagrebačka je opet otvorenija od ljubljanske. No, uvijek ima iznimaka od pravila.

"I to se promijenilo. Došao sam svirati u Ljubljanu i mislio sam da će sve biti na finjaka, a na kraju je publika bila potpuno divlja, to su vjerojatno bili Bosanci koji su poveli sa sobom i Slovence. Nisu ni Slovenci tako pitomi kako mi mislimo, ali se publike ipak razlikuju po mentalitetima", kaže pa nam odgovara na pitanje kakvi su Zagrepčani. "Puno ovisi i o prostoru; Šalata će sigurno imati nekih vremenskih referenci. Mislim da će cijela priča ići u smjeru zajedništva."

Pjesme koje nikad neće biti hitovi

Rundek je ranije i sam priznao da bi volio oživjeti na svojim koncertima neke pjesme koje su prošle ispod radara u vrijeme objave legendarnih albuma Haustora, a potom i za vrijeme njegove samostalne karijere.

Među svojim favoritima, kada smo ga pitali, spominje i "Midnight Calypso" iz vremena kada je Rundek svirao s Cargo Trio bendom, kao i pjesmu "Skriven iza lažnih imena" s Haustorova legendarnog Trećeg svijeta.

"To su pjesme koje nikada neće biti hitovi i hvala bogu na tome", kaže, na što ga pitamo zbog čega to nije dobra stvar. "Kad čujem na radiju da voditelj kaže da idu 'samo hitovi', ja odmah mijenjam stanicu. To mi je dosadno, to znači da sam to već čuo, a ja želim nešto što još nisam čuo."

Za kraj, Rundeka smo pitali i postoji li još koja pjesma koja nikada nije ugledala svjetlo dana, a koja je napisana u vrijeme kada su nastale i neke od najvrjednijih pjesama hrvatske glazbe uopće.

"Ima onih koje čuče u špajzi; tako su i Ruke čučale u špajzi 20 godina. Možda se u toj špajzi krije još neki budući hit", otkriva nam Rundek.