Sadržaj nastao u suradnji s: dm

SJEĆAMO li se koliko puta smo sami sebi rekli da ćemo nešto promijeniti, ali smo na kraju odustali? Više kretanja, manje stresa, bolja briga o sebi, više vremena za stvari koje nas vesele. Ideja postoji, motivacija se pojavi, ali vrlo često sve ostane na toj početnoj točki.

Upravo taj jaz između onoga što znamo da bismo trebali raditi i onoga što stvarno radimo tema je o kojoj se sve više govori. A kako ga premostiti, objasnio je sociolog Bruno Šimleša, koji godinama istražuje navike, motivaciju i način na koji donosimo odluke.

Korak po korak, a ne sve odjednom

Šimleša je prošle godine završio jednu od najzahtjevnijih planinarskih ruta na svijetu, Pacific Crest Trail, dugu više od 4000 kilometara. Hodanje koje traje mjesecima, kroz različite uvjete i krajolike, jasan je primjer koliko su male odluke zapravo ključne.

"Oboje je važno. Svakako je važno na umu imati konačni cilj i kristalno jasnu motivaciju da se dođe do njega pa se lakše donesu i sve manje odluke da bi se veliki san i ostvario. Ali kada je cilj tako velik i kada je, u mom slučaju, trajao 135 dana, onda je mudro raspodijeliti to u manje dionice od 4, 5 dana. Pa u još manje, npr. doći do sljedećeg izvora vode. Pa do sljedećeg kampa u divljini. I onda korak po korak. Doslovno i metaforički", objašnjava Šimleša.

Tijekom tog putovanja Šimleša nije hodao samo zbog osobnog izazova. Akcija je imala i humanitarni cilj pa je prikupljeno više od 17.000 eura za psihološku pomoć oboljelima od raka te za rad Zaklade Ljiljana Pranjić - Živi svoje snove, koja pomaže ljudima da naprave konkretan korak prema ostvarenju svojih ideja.

Sličan princip vrijedi i u svakodnevnom životu, ali tu najčešće dolazi do problema.

Zašto stalno odgađamo promjene

"Jedan od problema jest da želimo previše i prebrzo. A treba se najviše koncentrirati na prvi sljedeći korak. I možda je pametno ne krenuti od onog područja života koje vam zadaje najviše glavobolje, nego od nekog manje problematičnog pa to riješimo, čestitamo si, osnažimo se i onda krenemo dalje", kaže Šimleša.

Dodaje da mnogi pokušavaju riješiti najteže probleme odmah, što često dovodi do odustajanja. Umjesto toga, savjetuje da se krene od manjih stvari, koje je lakše promijeniti, jer upravo to gradi samopouzdanje za dalje.

Dodatni izazov su navike koje su s vremenom postale dio našeg identiteta.

"Ako je to samo ono što radimo, a ne i ono što jesmo, onda ćemo lakše promijeniti ako znamo način i zasučemo rukave. Ali kad postane dio identiteta, onda imamo i unutarnji otpor jer ćemo osjećati da nestaje dio nas. A čak i ako je to toksični dio nas, svejedno će nam biti teško riješiti ga se", objašnjava.

Zato mnogi čekaju "pravi trenutak". Problem je što on gotovo nikad ne dolazi.

"Nikad neće sve biti idealno. Ali opet, idemo promjenu razdijeliti na manje korake. Na ono što možemo danas napraviti. Dovoljan je jedan korak prema jednom snu. Ili kroz neki vid unutarnje promjene ili kroz neki vid vanjske akcije", kaže.

Snovi koje stalno stavljamo na čekanje

Tema odgađanja posebno dolazi do izražaja kad je riječ o osobnim željama i planovima.

Šimleša je osnivač Zaklade Ljiljana Pranjić - Živi svoje snove, koja pomaže ljudima da ostvare ideje koje često ostaju u drugom planu.

"Često se prema svome životu odnosimo kao da je generalna proba i sve i svašta nam dolazi na red prije nas samih", kaže.

Dodaje da rješenje nije u tome da mislimo samo na sebe, nego da naučimo napraviti prostor i za vlastite potrebe.

"Ako se zdravo pobrinemo za svoje potrebe i snove, više ćemo moći dati i drugima", objašnjava.

Male stvari koje doista čine razliku

Osim osobnih promjena, važan je i širi kontekst. Upravo na toj ideji temelji se inicijativa Žar za budućnost koju je dm pokrenuo povodom 30 godina poslovanja u Hrvatskoj.

Riječ je o platformi koja okuplja pojedince i organizacije koji svojim djelovanjem doprinose zajednici, bilo kroz male svakodnevne geste ili veće projekte.

"Apsolutno je važno i siguran sam da ćemo imati bezbroj kvalitetnih prijava, kao i da će one potaknuti druge da vide kako mogu pomoći nekome oko sebe. I ne mora to uvijek biti nešto spektakularno", kaže Šimleša.

Primjeri su često vrlo jednostavni.

"Dovoljno je pogledati oko sebe i vidjeti kome i kako možete pomoći. Možda je to davanje instrukcija ili tople riječi ili odlaska u dućan za slabije pokretnog susjeda", dodaje.

Kako se uključiti

U sklopu inicijative Žar za budućnost, koju je dm pokrenuo povodom 30 godina poslovanja u Hrvatskoj s ciljem jačanja povezane i održive zajednice, do 15. srpnja otvorene su prijave za projekte udruga, ustanova, jedinica lokalne i područne samouprave i drugih neprofitnih organizacija.

Projekti trebaju biti usmjereni na poticanje zajedništva, zaštitu okoliša ili promicanje jednakih mogućnosti te uključivati volontersku komponentu. Obrazac za prijavu dostupan je na poveznici, proces prijave dodatno je objašnjen u videu na ovoj poveznici.

dm-ovo povjerenstvo u suradnji sa stručnim žirijem, u kojem su uz Šimlešu i Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i suosnivač agencije za društveno odgovorne projekte HEARTH, te Miroslav Mandić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, odabrat će 30 projekata koji će dobiti podršku u sklopu obilježavanja 30 godina dm-a u Hrvatskoj.

Na što će gledati pri odabiru, Šimleša objašnjava bez puno kompliciranja.

"Pokušat ću procijeniti koliko su predani pomaganju, a pomoći će i ako rade to već neko vrijeme. Čistoća namjere je važna. I tu mislim da smo svjetski prvaci. Naše društvo ima brojne probleme, ali kad je frka, stvarno frka, onda uskočimo i pokažemo najbolje od sebe", kaže.

Sponzorirani sadržaj donose Index i dm u skladu s najvišim profesionalnim standardima.