JOVAN Pavlović imao je samo 18 godina kada je iz ratom zahvaćene Jugoslavije otišao u Norvešku studirati klasičnu harmoniku. U nedavnom razgovoru za nova.rs otkrio je kakav je zapravo život u zemlji koja slovi za jednu od najsretnijih na svijetu.

Zablude o najsretnijim ljudima na svijetu

Norveška se redovito nalazi u samom vrhu ljestvica najsretnijih zemalja svijeta zbog visokog standarda i uređenog društva. Ipak, Jovan smatra da ljudi imaju pogrešnu predodžbu o životu u Skandinaviji."Nije baš tako, ljudi imaju poprilično pogrešnu sliku o Skandinaviji", kaže on i napominje da se život tamo znatno promijenio posljednjih godina.

Galerija

"Ovdje je dosta dobro živjeti u odnosu na mnoge druge zemlje na svijetu, ali ima i dosta stvari koje nisu baš najbolje. Ljudi apsolutno nisu najsretniji na svijetu. Postoji velika stopa depresije, jer se sreća ne kupuje novcem. A ta istraživanja često su zasnovana na tome koliko novca jedan prosječni Norvežanin zaradi mjesečno, a ne koliko ima vremena provesti s obitelji i prijateljima", objašnjava Pavlović.

Razbija i mit o "hladnim" Norvežanima. "Česta je priča da su i ljudi tamo 'hladni', moje iskustvo je da su ljudi svuda hladni, ali i topli. Moraš pronaći one ljude koji ti odgovaraju, a one koji ti ne odgovaraju moraš preskočiti. Moj krug prijatelja su od stolara do doktora znanosti."

Beogradski duh i norveška svakodnevica

Iz Srbije mu, kaže, najviše nedostaju ljudi, domaća hrana, beogradski duh i spontanost. S druge strane, svakodnevni izazovi mu ne nedostaju.

"Sad moram reći da sam se ja u Norvešku preselio 1994. i premda sam često u kontaktu sa Srbijom i pokušavam dolaziti što češće, ja ne živim u Srbiji u smislu da mogu primijetiti kako stvari 'stvarno' funkcioniraju na svakodnevnoj razini", priča Jovan.

Primjećuje da je život u njegovu gradu Trondheimu, koji ima oko 200.000 stanovnika, jednostavniji i predvidljiviji. Ipak, i Norveška se promijenila.

"Prije korone je život u Norveškoj bio mnogo drugačiji nego u Srbiji. Ja godinama nisam znao koja je cijena mlijeka. Sad kad uđem u samoposlugu dobro se zagledam i pratim što je na rasprodaji. Razmišljao sam da je tako bilo mnogo godina u Srbiji, i iskreno, mislim da je dobro i za Norvešku i Norvežane koji su oduvijek živjeli u bogatstvu, da malo osjete kako je kad moraš paziti na svaku sitnicu", ističe Jovan.

Borba s mračnom norveškom zimom

Surovi vremenski uvjeti najveći su minus života na sjeveru Europe, posebno zimi, kada mrak traje mjesecima, a temperature padaju duboko ispod nule.

"Svake godine mi je sve gore i gore i sve mi teže i teže pada", iskreno priznaje. "Postoje razdoblja naravno kada je zbog puno snijega lijepo biti u šumi, skijati, upaliti logorsku vatru... E sad, ona druga strana je, da treba po ledu doći do te šume autom, jer se obično zaglaviš na putu do tamo…"

Najgore iskustvo doživio je u Oslu, gdje zbog posla tri mjeseca nije vidio danje svjetlo. "To je jako utjecalo na organizam i kada sam se vratio kući u Trondheim nisam uspio ustati iz kreveta nekoliko dana. Onda sam otišao kod doktora koji mi je rekao da imam ozbiljan manjak D vitamina... Zato u ovo vrijeme stalno koristim priliku šetati po sat vremena preko dana, kad još postoji malo svjetlosti", otkriva Jovan.

Prilagodba, jezik i glazba

Kada je stigao u Norvešku, jezik je bio glavna prepreka. "Nisam znao ni riječ norveškog... Sve što sam naučio, naučio sam kao što djeca uče. Norveški sam naučio prvo samo usmeno, molio sam ljude da me ispravljaju kad kažem nešto pogrešno", prisjeća se.

Danas tečno govori i piše, a ponekad čak ispravlja i prijatelje Norvežane. "Kad naučiš jezik i kad naučiš njihovu povijest i kulturu, mnogo je lakše prilagoditi se, a u jednom se trenutku više ni ne osjećaš kao stranac."

Jedna od najsretnijih zemalja na svijetu

Norveška redovito zauzima visoke pozicije u globalnim ljestvicama sreće, poput World Happiness Report, gdje se ocjenjuje subjektivna kvaliteta života prema više kriterija.

Glavni razlozi njezine visoke ocjene su visoki životni standard i ekonomska sigurnost, dobar zdravstveni sustav, dug očekivani životni vijek te društvena sigurnost i solidarnost. Tu su i visoka razina slobode i autonomije u životnim izborima, ravnopravnost, stabilne institucije i opće povjerenje u društvu, što dodatno doprinosi osjećaju zadovoljstva i sigurnosti.