NAKON globalnog fenomena "velike ostavke", kada su milijuni radnika napuštali poslove u potrazi za boljim uvjetima, svijet rada sada svjedoči potpuno suprotnom trendu. Stigao je job hugging, odnosno grčevito držanje za vlastiti posao, čak i onda kada zaposlenici nisu osobito zadovoljni.

Što je job hugging?

Riječ je o novom poslovnom fenomenu koji opisuje situaciju u kojoj radnici sve više biraju sigurnost umjesto promjene. Umjesto da traže bolje prilike, veću plaću ili brži napredak, mnogi ostaju ondje gdje jesu jer se boje da bi izlazak na tržište rada mogao biti prevelik rizik. Ukratko, posao se više ne napušta olako. On se "grli".

Job hugging tako je gotovo potpuna suprotnost job hoppingu, trendu čestog mijenjanja poslova koji je prethodnih godina bio osobito popularan među mlađim radnicima. Tada su zaposlenici prelazili iz tvrtke u tvrtku u potrazi za boljim uvjetima, fleksibilnijim radom i većim plaćama.

Nastao zbog nesigurnih uvjeta na tržištu

Danas je raspoloženje drukčije. Ekonomska neizvjesnost, rast troškova života, sporije zapošljavanje i strah od otkaza mnoge su natjerali da se čvršće drže onoga što već imaju.

Veliku ulogu u tome ima i umjetna inteligencija. Kako se AI sve brže razvija, dio zaposlenika strahuje da bi njihove vještine mogle zastarjeti ili da bi ih tehnologija mogla zamijeniti. U takvom okruženju promjena posla više ne djeluje kao uzbudljiva prilika, nego kao potencijalno opasan potez.

Još jedan razlog zbog kojeg job hugging postaje sve izraženiji jest i to što se promjena posla više ne isplati kao prije. Povišice koje radnici dobivaju prelaskom kod novog poslodavca sve su bliže onima koje ostvaruju ostankom na starom radnom mjestu. Time nestaje jedan od glavnih razloga zbog kojih su ljudi ranije bili spremni riskirati.

Job hugging može dovesti i do problema

No, iako ostanak na poslu može djelovati kao najsigurnija opcija, stručnjaci upozoravaju da pasivno čekanje nije dobra strategija. Zaposlenici koji se samo "skrivaju" u sigurnosti postojećeg posla, bez želje za učenjem, napredovanjem ili preuzimanjem novih odgovornosti, dugoročno si mogu naštetiti. Drugim riječima, nije problem ostati na poslu. Problem je ostati na istom mjestu u svakom smislu.

Zato se sve češće govori o takozvanom "pivotiranju na mjestu". To znači da zaposlenici ne moraju nužno promijeniti tvrtku kako bi promijenili smjer karijere. Mogu tražiti nove projekte, razvijati vještine, povezivati se s kolegama iz drugih odjela, preuzeti više odgovornosti ili se pripremati za buduće prilike. U vremenu kada se poslovi ne mijenjaju tako lako, unutarnji rast postaje jednako važan kao i vanjska promjena.

Ovaj trend nije dobar ni za tvrtke

Job hugging, međutim, nije izazov samo za zaposlenike. Za tvrtke on može biti znak za uzbunu. Na papiru, visoka stopa zadržavanja radnika izgleda kao dobra vijest. No, ako ljudi ostaju iz straha, a ne zato što su zadovoljni, motivirani i povezani s organizacijom, rezultat može biti tiha stagnacija. Takvi zaposlenici možda obavljaju posao, ali bez entuzijazma, kreativnosti i osjećaja svrhe.

Zbog toga bi poslodavci trebali obratiti pažnju ne samo na to koliko ljudi ostaje, nego i zašto ostaju. Ako žele izbjeći neangažiranost i zadržati kvalitetne ljude, moraju im ponuditi jasne prilike za razvoj, transparentnu komunikaciju i osjećaj da njihov rad ima smisla.

Job hugging zato nije samo još jedan prolazni trend s tržišta rada. On je signal vremena u kojem sigurnost ponovno postaje važnija od ambicije, a ostanak na poslu više nije nužno znak zadovoljstva. Za zaposlenike je poruka jasna: u redu je čuvati stabilnost, ali ne i prestati ulagati u sebe. Jer cilj ne bi trebao biti samo "držati se" posla, nego pronaći način da ga ponovno zavolite.