TALIJANSKI portal Everyeye.it nedavno se raspisao o ovogodišnjoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj, a već je naslovom privukao pozornost: "Lude cijene u Hrvatskoj: evo zašto su plaže puste".

U tekstu se pozivaju na izvještaje njemačkih, čeških, poljskih i švicarskih medija koji su tijekom ljeta analizirali stanje na hrvatskoj obali. Everyeye piše da se nekada za apartman u Splitu usred sezone trebalo pobrinuti mjesecima unaprijed, dok se ove godine, prema njihovim navodima, slobodan smještaj mogao pronaći i samo nekoliko dana prije dolaska.

"Prazne sobe od Vrsara do Dubrovnika"

Talijanski portal navodi da situacija nije jednaka u svim dijelovima zemlje, ali tvrdi da se manjak gostiju najviše osjeti u Istri, Dalmaciji i na Kvarneru, odnosno područjima na kojima se ostvaruje najveći dio hrvatskog turističkog prometa.

Pozivajući se na njemački portal Baden24.de, pišu i o otkazivanjima rezervacija u posljednji trenutak te slobodnim smještajnim kapacitetima od Vrsara do Dubrovnika, ali i na popularnim otocima poput Hvara.

Posebno ističu da se takva situacija bilježila tijekom srpnja i kolovoza, odnosno u razdoblju koje predstavlja vrhunac turističke sezone.

Tvrde da su problem visoke cijene

Kao jedan od glavnih razloga takvog stanja Everyeye navodi cijene. Prenose izračun njemačkog portala prema kojem bi četveročlana obitelj za četiri noćenja mogla potrošiti čak 3800 eura samo na smještaj. Talijani taj iznos uspoređuju s cijenom tjednog odmora u Riminiju.

Prenose i procjenu Lukáša Kovande, glavnog ekonomista češke Trinity Bank, prema kojoj su cijene u Hrvatskoj od 2015. porasle za 70 posto. U tekstu se navodi i da je razlika turistima postala još uočljivija nakon uvođenja eura 2023. godine jer sada lakše mogu izravno uspoređivati hrvatske cijene s onima u drugim zemljama eurozone, primjerice Španjolskoj.

Everyeye se poziva i na češki portal Arecenze, koji navodi da su troškovi turista u Hrvatskoj tijekom posljednje tri godine porasli za 50 posto, dok je u ostatku Mediterana rast, prema njihovim podacima, bio manji od 20 posto. Sličnim se tvrdnjama, navode Talijani, bavio i poljski Interia Biznes.

Pisali i o njemačkim turistima

Talijanski portal posebno se osvrnuo na goste iz Njemačke, tradicionalno jednog od najvažnijih tržišta za hrvatski turizam.

Navode da je prošle godine zabilježeno više od 30.000 njemačkih turista manje te tvrde da se taj trend nastavio i tijekom 2026. godine, što povezuju i s gospodarskom situacijom u Njemačkoj.

Ipak, podaci koje prenose ne pokazuju pad na svim razinama. Švicarski Blick, na koji se Everyeye također poziva, zabilježio je rast broja gostiju od dva posto tijekom prvih devet dana srpnja.

"Hoće li to biti dovoljno za spas sezone?"

Unatoč tom rastu, Everyeye prenosi pitanje švicarskog lista hoće li takvi rezultati biti dovoljni za "spas sezone".

Talijani na kraju pišu da turistički djelatnici dio nade polažu u rezervacije u posljednji trenutak. Prema njihovim navodima, očekuje se da bi last-minute ponude i eventualni popusti mogli pomoći u popunjavanju preostalih slobodnih smještajnih kapaciteta na Jadranu.

A što pokazuju službeni podaci iz Hrvatske?

Iako talijanski portal piše o "pustim plažama" i manjku gostiju, službeni turistički podaci zasad ne pokazuju pad na razini Hrvatske. Prema podacima sustava eVisitor, od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što je u oba slučaja jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Samo tijekom srpnja Hrvatska je zabilježila 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja. Broj dolazaka tako je bio 2,5 posto, a noćenja jedan posto veći nego u srpnju prošle godine. Hrvatska turistička zajednica objavila je da je riječ o najboljem srpnju u posljednje dvije godine.

Najviše noćenja u prvih sedam mjeseci ostvareno je upravo u Istri, njih 16,7 milijuna, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji s 11,1 milijun te na Kvarneru s 9,7 milijuna.

Njemačka je pritom i dalje najvažnije strano tržište s 10,3 milijuna ostvarenih noćenja. Rast bilježe i gosti iz Italije - u prvih sedam mjeseci ostvarili su dva posto više dolazaka i noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.