PRIJE MJESEC dana, tijekom obilježavanja 75. rođendana Torcide, Split je osvanuo s novim grafitom, onim koji je prebrisao prvi ženski mural u gradu, posvećen legendarnoj glumici Zdravki Krstulović.

Na zidu u kvartu Gripe, gdje je 2019. godine, u okviru projekta Udruge Domino i umjetnice Josipe Krolo, oslikan mural "Ja sam Dalmacija", više se ne prepoznaje lice žene koja je desetljećima oblikovala kazališnu scenu. Umjesto nje, sada dominira navijački simbol, onaj koji se može vidjeti u gotovo svakom kutu Splita i Dalmacije.

"Žena koja je zadužila grad"

Udruga Domine još je prije dvadeset godina pokrenula projekt istraživanja ženske prošlosti. Na prvoj izložbi održanoj prije dva desetljeća, Zdravka Krstulović imala je središnje mjesto. Prema mišljenju mnogih kritičara, ona je obilježila i zadužila grad Split.

"Žene su bile dio zajednice, one to i danas jesu, i bit će dio zajednice. Brojne Splićanke ostavile su trag i pridonijele razvoju grada i njegovu napretku. Prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta Zdravka Krstulović zadužila je ovaj grad svojim umjetničkim angažmanom u legendarnim ulogama iz Velog i Malog mista, serije koje su, usudila bih se reći, i proslavile Split.

Ako suvremeni Split danas ikome išta duguje, onda je to Zdravki Krstulović. Zato smo odlučili da upravo ona nosi prvi ženski mural u ovom gradu. Stupili smo u kontakt s umjetnicom Josipom Krolom i prije šest godina napravili prvi ženski mural. Nakon toga nastali su murali posvećeni Palmini Piplović i Diki Marjanović Radici", ispričala nam je izvršna koordinatorica Udruge Domine Mirjana Kučer.

Opus žena u Splitu dostojnih murala znatno je širi, kaže Kučer, no sama realizacija nadilazi jednostavno crtanje.

"Nije lako ishoditi sve potrebne dozvole i prikupiti sredstva kako bi se nastavila ta inicijativa, koja nije samo pitanje murala, već i naziva ulica po ženama, postavljanja bista, naziva trgova i parkova. Sve je to priča koju Domine nastoje razvijati s idejom da osvijestimo kako javni prostor i ovaj grad jednako pripadaju ženama i muškarcima", kazala je Kučer.

"Mladi su proizvod društva u kojem živimo"

Mural Zdravke Krstulović bio je simbol prvog pokušaja da se ženski doprinos kulturi upiše u javni prostor – ulice, zidove i poglede prolaznika. Njegovo nestajanje kao da zrcali širu stvarnost u kojoj se ženska vidljivost lako izbriše, čak i kad je već jednom izborena.

"Torcida je poznata po tome da obilježava zidove svojim grafitima i ne mislim da je u ovome bilo zle namjere. Vjerujem da je mural prebojan zbog neznanja pojedinaca, a zakazale su institucije, ali i mi kao društvo. Naprosto, dogodilo se to, i nadam se da će iz toga proizaći nešto pozitivno. U suradnji s Gradom Splitom i Torcidom nastojimo obnoviti mural. Na tome se radi, a kako i kada će se realizirati, vidjet ćemo.

Onima koji su to napravili preporučila bih da barem pogledaju serije Velo misto i Naše malo misto, kako bi se upoznali s radom glumice Zdravke Krstulović. Šalu na stranu, svi bismo trebali biti otvoreniji i odgovorniji u uvažavanju prava drugih.

Žene su najveća manjinska skupina i ako ne razmišljamo o tome da su jednako važne za razvoj zajednice, te ako institucije ne rade na tome, mladi neće biti svjesni. Poruka je više usmjerena institucijama nego mladima, jer mladi su proizvod društva u kojem živimo", rekla je Kučer.

"Zgodno je političko pitanje za igru, ali ne donosi poene"

Samo 1.89% ulica u Splitu nosi žensko ime, a Kučer ističe da ni ostatak Hrvatske ne stoji bolje po tom pitanju.

"Prije šest godina tražili smo od Grada Splita da dodijeli imena gradskih ulica po četiri žene, a jedna od njih trebala je biti i Zdravka Krstulović. Od tada smo dobivali naznake da će se nešto pokrenuti, no zapravo se ništa nije promijenilo. Na kraju, to je ipak pitanje političke volje, zrelosti i uvažavanja ravnopravnosti spolova. Prostora sigurno ima, ali pitanje je ima li volje.

Ljudi jednostavno ne razmišljaju o potrebi da se žene jednako uvažavaju kao i muškarci. To nije pitanje političkog imperativa. Nažalost, svijest se sporo mijenja. Sve te mjere i povjerenstva za ravnopravnost spolova uglavnom su deklarativne, a stvarnih, vidljivih promjena zapravo nema.

Nije dovoljno reći da imamo prava, to treba dokazati konkretnim mjerama. Lijepo je pitanje za političku igru, ali ne donosi poene, pa se zato i zaobilazi", zaključila je Mirjana Kučer.

Tko je Zdravka Krstulović?

Zdravka Krstulović bila je ključna figura splitske i dalmatinske kulture, legendarna glumica HNK Split. Diplomirala je 1965. na Akademiji dramske umjetnosti te odmah ušla u stalni angažman splitskog kazališta, ostvarivši zapažene uloge poput Mare u "Kati Kapuralici" i Desdemone u "Othellu". Za mnoge koji su je tada gledali u kazalištu, bila je najveća glumica koju je Split ikada dao.

Široj je publici najpoznatija po ulogama Anđe Vlajine u "Našem malom mistu" i Violette u "Velom mistu", te po filmovima "Inspektor" i "Kontesa Dora". Dobila je brojne nagrade, među njima Godišnju nagradu Grada Splita 1982. te nagradu "Emanuel Vidović" za životno djelo. Hrvatski filmski časopis Hollywood 2005. godine uvrstio ju je na 14. mjesto najboljih hrvatskih filmskih glumaca svih vremena, a kritičari je slave kao simbol Splita i Dalmacije.

Zdravki Krstulović 1999. godine, nakon posljednje uloge u predstavi "Buzdo" na Splitskom ljetu, dijagnosticirana je Alzheimerova bolest. Umrla je u prosincu 2003. u Varaždinu, u 63. godini života.