NAKON vijesti o tragičnoj smrti poznatog holivudskog redatelja Roba Reinera i njegove supruge Michele, američki predsjednik Donald Trump šokirao je javnost svojim komentarima, pri čemu je o sebi govorio u trećem licu. Njegov istup izazvao je oštre kritike, a psiholozi su ponudili objašnjenje zašto se neki ljudi koriste takvim načinom izražavanja-

Dok su izrazi sućuti pristizali sa svih strana nakon što su Reiner i supruga u nedjelju, 14. prosinca, pronađeni mrtvi u svom domu u Los Angelesu, Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio kritiku na račun preminulog redatelja.

"Vrlo tužna stvar dogodila se sinoć u Hollywoodu", započeo je. "Rob Reiner, mučen i u borbi, ali nekada vrlo talentiran filmski redatelj i komičar, preminuo je, zajedno sa svojom suprugom Michele, navodno zbog bijesa koji je izazvao kod drugih kroz svoju masivnu, nepopustljivu i neizlječivu bolest koja osakaćuje um, poznatu kao TRUMP DERANGEMENT SYNDROME, ponekad nazivanu TDS."

Podsjetimo, "Trumpov sindrom poremećenosti" (Trump Derangement Syndrome) je termin koji se koristi za opisivanje snažnih negativnih reakcija na predsjednika.

Trump ustrajao na kritikama

Kada su ga novinari u Bijeloj kući upitali da pojasni svoje komentare, Trump nije odstupio, već je ponovio svoje stavove, ponovno govoreći o sebi u trećem licu.

"Pa, uopće nisam bio njegov obožavatelj. Bio je poremećena osoba što se Trumpa tiče", izjavio je. "Mislim da je naštetio sebi u karijeri. Postao je poput poremećene osobe - Trumpov sindrom poremećenosti. Dakle, uopće nisam bio obožavatelj Roba Reinera, ni na koji način, oblik ili formu. Smatrao sam da je bio vrlo loš za našu zemlju."

"Zašto govori u trećem licu?"

Trumpovo korištenje trećeg lica brzo je privuklo pažnju javnosti. Mnogi su njegove komentare nazvali "odvratnima".

"Zašto govori u 3. licu? Prilično je čudno", napisao je jedan korisnik na društvenim mrežama, dok je drugi dodao: "Uvijek je to radio i uvijek je bilo bizarno."

Što kažu psiholozi?

Profesorica Aleksandra Cichocka sa Sveučilišta Kent pojasnila je moguće razloge za ovakav način govora.

"Mislim da ljudi često pretpostavljaju da bi oni koji su arogantni ili se osjećaju superiorno često govorili o sebi u svom govoru, ali dosadašnja istraživanja nude ograničene dokaze za to", rekla je, dodavši kako nisu pronađene veze između narcizma i govora o sebi s distance, odnosno korištenja zamjenica drugog ili trećeg lica.

To potvrđuje i studija stručnjaka sa Sveučilišta Arizona, koja je otkrila da narcizam nije povezan ni s korištenjem zamjenica prvog lica jednine. Cichocka ističe da je kod političara češći takozvani "mi-govor".

"Zašto bi se onda ljudi upuštali u govorenje o sebi u trećem licu? Nedavna istraživanja pokazuju da je vjerojatnije da će to činiti u situacijama kada su kritični prema sebi ili kada žele da se osjećaju bolje", zaključila je.