MNOGO je urbanih legendi i mitova koji su zapravo potpuno lažni. BuzzFeed je zamolio svoje čitatelje da podijele neke od njih, a u nastavku možete pronaći devet uobičajenih "činjenica" koje uopće nisu točne. Kladimo se da za neke od njih niste ni znali.

"Većina kisika koji udišemo stvara drveće."

Dok ste bili u školi, vjerojatno ste učili o tome kako drveće i druge biljke koriste ugljikov dioksid, ono što izdišemo, u procesu fotosinteze koja stvara kisik. Ljudi često pretpostavljaju da većina kisika koji udišemo dolazi iz drveća ili drugih biljaka, ali to nije istina.

Prema National Geographicu, samo oko 28% kisika na Zemlji dolazi iz prašuma. Većina kisika -  između 50% i 85% - dolazi od morskih biljaka poput algi i fitoplanktona u oceanu.

"Albert Einstein je pao matematiku."

Popularni mit da je Einstein pao matematiku u školi je lažan unatoč tome što mnoge stranice i izvori tvrde suprotno. Prema Time Magazinu, ozloglašenu kolumnu u kojoj se tvrdilo da je pao iz matematike pokazao mu je rabin na Princetonu 1935.

Einstein je odgovorio: "Nikad nisam pao matematiku... Prije svoje 15. godine svladao sam diferencijalni i integralni račun."

"Kosa i nokti rastu i nakon smrti."

Kako objašnjava BBC, i naši nokti i kosa trebaju energiju za proizvodnju novih stanica i rast, a ta energija dolazi od sagorijevanja glukoze. Za to je potreban kisik, ali srce više ne pumpa kisik u krvotok nakon smrti tako da se glukoza ne može sagorjeti pa ne može ni doći do rasta.

Taj se mit vjerojatno održao tijekom godina zato što tijela mogu dati iluziju rasta kose ili noktiju nakon smrti. Međutim, ono što se zapravo događa je da se koža uvlači jer dehidrira, što čini da kosa ili nokti izgledaju kao da su postali duži.

"Dlake postaju gušće i tamnije svaki put kad ih obrijete."

Ne, ne postaju. Vrh dlake koju ste upravo obrijali tup je, a ne zašiljen, što daje dojam da je tamniji. Da je to doista istina, svi bismo izgledali kao vukodlaci. Nekoliko je studija otkrilo da brijanje zapravo ne čini dlačice jačima.

"Ako progutate žvakaću gumu, ostat će u vašem tijelu sedam godina."

Pedijatrijski gastroenterolog David Milov rekao je za Yale Scientific: "Žvakaća guma je prilično otporna na probavni proces. Vjerojatno prolazi sporije od većine hrane, ali na kraju će je normalni valovi održavanja u probavnom traktu nekako progurati."

"Sveti Patrik je bio Irac."

Unatoč tome što je ovaj svetac zaštitnik Irske (a Dan svetog Patrika općenito je proslava irskog ponosa i kulture), sveti Patrik zapravo je rođen u Škotskoj. Završio je u Irskoj nakon što su ga oteli irski gusari i držali kao pastira.

Nakon šest godina pobjegao je i vratio se u Britaniju, a tada je navodno imao viziju koja mu je rekla da se vrati u Irsku kao katolički misionar - što je i učinio. Preobratio je tisuće Iraca na katoličanstvo, odatle i titula "svetac zaštitnik Irske" i pretpostavka da je i sam Irac.

"Šećer uzrokuje hiperaktivnost."

Mit u koji se naširoko vjeruje populariziran je kasnih 70-ih, a potaknut je knjigom pod naslovom Zašto je vaše dijete hiperaktivno i studijom koja ju je poduprla. Prema New York Timesu, to je vjerojatno zato što su mnogi roditelji više bili skloni ideji da kontroliraju hiperaktivnost svog djeteta promjenom prehrane nego lijekovima.

Studija, međutim, nije naišla na široku podršku znanstvenika i opetovano je opovrgnuta.

"Ljudi su u srednjem vijeku mislili da je Zemlja ravna." 

Ljudi u srednjem vijeku nisu mislili da je Zemlja ravna, objašnjava Kate Rogers, profesorica filozofije na Sveučilištu Delaware. Od devetog stoljeća nadalje to je bilo općepoznato za obrazovane pojedince zahvaljujući Aristotelovim otkrićima i vlastitim opažanjima.

"Stavljanje krumpira u čarape liječi kad ste bolesni."

Ovdje se vjeruje da krumpir, koji je crn kada se izvadi, djeluje poput detoksikacije i apsorbira/uklanja toksine iz vašeg tijela preko tabana. Krumpiri pocrne ne zato što upijaju toksine iz tijela, već zato što oksidiraju.

Kada su kriške sirovog krumpira izložene zraku, mogu potamnjeti. Osim toga, ako nož kojim se reže krumpir sadrži željezo, to također može uzrokovati da krumpir pocrni. WCNC je pitao dr. Karla Robinsona je li ta tvrdnja točna, a on je potvrdio da nema dokaza da je istinita.