BBC EARTH je na jednom od indonezijskih koraljnih grebena zabilježen prizor koji neće dobro sjesti onima koji se boje zmija. Snimili su lov tridesetak udruženih otrovnih morskih zmija, a snimku su objavili u sklopu obilježavanja 20 godina serijala Planet Earth.

Morske zmije redovito se ubrajaju među najotrovnija stvorenja na svijetu, no tih više od 60 vrsta morskih gmazova u stvarnosti ne predstavlja veliku opasnost za ljude. Dijele se u dvije skupine koje su se razvijale neovisno jedna o drugoj: prave morske zmije i morske guje, poznate kao kraitovi. Obje skupine razvile su niz fascinantnih prilagodbi za život u vodi.

Šare se razlikuju među vrstama, a mnoge morske zmije imaju naizmjenične pruge crne, sive, plave ili bijele boje. Na prednjem dijelu čeljusti imaju par kratkih očnjaka. Oni ostaju skriveni u naboru zubnog mesa sve dok ih zmija ne upotrijebi za ugriz plijena.

Koliko su velike?

Veličina ovisi o vrsti. Neke su duge samo 50 centimetara, dok druge mogu narasti do 2,7 metara, no većina doseže dužinu od oko 1,5 metara. Težina im se kreće između 0,6 i 1,8 kilograma.

Jesu li morske zmije opasne?

Morske zmije posjeduju jedan od najjačih otrova na svijetu, a smatra se da je na vrhu popisa Duboisova morska zmija. Njihov otrov sadrži snažne toksine koji mogu izazvati paralizu, uključujući i paralizu dijafragme, što može dovesti do prestanka disanja.

Unatoč tome, rijetki su zabilježeni slučajevi u kojima su morske zmije naudile ljudima. Nisu agresivne, imaju kratke očnjake i pri ugrizu ispuštaju malu količinu otrova.

Najviše su ugroženi ribari koji ih pokušavaju izvući iz mreža u koje se slučajno zapletu. Smatra se da je kljunasta morska zmija, s kojom se ribari u Indiji često susreću, odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva kod ljudi.

Kako su se prilagodile životu u vodi?

Prave morske zmije, koje većinu života provode u vodi, imaju spljošteno tijelo i rep nalik veslu. Takva građa omogućuje im plivanje valovitim pokretima. Manje ljuske na trbuhu dodatno im olakšavaju kretanje kroz vodu.

Morske guje, kojih je poznato manje od deset vrsta za razliku od više od 50 vrsta pravih morskih zmija, slabije su prilagođene životu u vodi jer do polovice života provode na kopnu. Zadržale su veće trbušne ljuske i cilindrično tijelo, što im omogućuje puzanje po tlu. Prave morske zmije, s druge strane, izvan vode se jedva kreću.

Kako dišu?

Nosnice pravih morskih zmija smještene su na vrhu njuške, a ne sa strane kao kod kopnenih vrsta, što im olakšava disanje na površini. Povećano plućno krilo, koje se proteže cijelom dužinom tijela, omogućuje im veći unos zraka i pomaže u održavanju plovnosti. Žlijezde ispod jezika služe im za izlučivanje viška soli.

Koliko dugo mogu biti pod vodom?

Zahvaljujući prilagođenom dišnom sustavu, neke morske zmije mogu ostati pod vodom i do dva sata. Zabilježeno je da love na dubinama do 250 metara.

Gdje žive?

Većina vrsta živi u toplim obalnim vodama Indijskog i Tihog oceana. Zadržavaju se u plitkim područjima, obično ne dubljim od 30 metara, jer moraju dosegnuti dno kako bi lovile u šumama mangrova, na koraljnim grebenima, u livadama morske trave te na pješčanom i muljevitom dnu.

Jedna vrsta, dvobojna morska zmija, živi na otvorenom oceanu i lovi ribu blizu površine. Zbog takvog načina života to je najrasprostranjenija zmija na svijetu.

Što jedu?

Većina morskih zmija hrani se ribom, jeguljama i ribljom ikrom. Prehrana se razlikuje ovisno o vrsti. Dvije skupine jedu isključivo ikru, a jedna vrsta preferira jegulje koje se ukopavaju u dno. Neke zmije love u pukotinama, dok druge pretražuju morsko dno.

Dvobojna morska zmija, koja živi na otvorenom moru, hrani se tako da nepomično pluta na površini i hvata ribu koja traži zaklon ispod nje.

Obrasci hranjenja također se razlikuju. Neke su vrste aktivne uglavnom noću, dok se druge hrane danju, a odmaraju noću. Otrovom paraliziraju ili ubijaju plijen, a u nekim slučajevima otrov započinje i proces probave.

Kako se razmnožavaju?

Prave morske zmije cijeli život provode u oceanu, gdje se pare i rađaju žive mlade, obično od dva do devet odjednom. Morske guje, s druge strane, polažu jaja i zbog toga moraju izlaziti na obalu.

Parenje se kod njih također odvija na kopnu. Smatra se da mužjaci prate ženke do obale uz pomoć iznimno razvijenog osjetila njuha. Nakon parenja ženka pronalazi špilju ili pukotinu u stijeni i ondje polaže između četiri i 20 jaja.

S kojim se prijetnjama suočavaju?

Jedna vrsta, Crockerova morska zmija, na IUCN-ovom Crvenom popisu navedena je kao osjetljiva, a vjeruje se da je brojnost mnogih drugih vrsta u padu. Glavne prijetnje su klimatske promjene, koje zbog porasta temperature mora ugrožavaju njihova staništa, kao i slučajni ulov u ribarske mreže. Prugasta morska guja povijesno se lovila zbog mesa.

Mijenjaju li kožu kao kopnene zmije?

Poluvodene morske guje presvlače se na isti način kao kopnene zmije, trljanjem o stijene nakon izlaska na obalu. Prave morske zmije to čine u vodi i pritom se trljaju o podvodno kamenje ili koralje kako bi skinule staru kožu.

Dvobojna morska zmija, koja živi na otvorenom moru, razvila je drugačiju metodu. Zaveže se u čvor te se uvija i savija da bi trenjem skinula staru kožu. Takvo ponašanje koristi joj i u drugim situacijama, na primjer za uklanjanje neželjenih organizama poput vitičara ili algi.

Koliko dugo žive?

Ovisno o vrsti, morske zmije mogu živjeti do 15 godina.