NOVA značajka na jednoj platformi za kriptovalute dovela je do toga da si ljudi za novac tetoviraju reklame na tijelo. Jedan muškarac u Indiji tetovirao je na čelo pogrešno napisanu kripto reklamu nakon što mu je promotor s Floride ponudio 3000 dolara (oko 2600 eura), dok kritičari upozoravaju da ovakav sustav iskorištava ranjive pojedince u siromašnijim zemljama, potičući ih na djela s trajnim posljedicama radi brze zarade, piše CNN.

Tetovaža na čelu za 3000 dolara

Šestog lipnja, muškarac je ušao u salon za tetoviranje na plaži u Chennaiju u Indiji, pokazao vlasniku poruku na svom telefonu i, dok se sve snimalo, sjeo kako bi mu na čelo tetovirali tekst.

Muškarac, navodno imena Arivu, slijedio je upute koje je 21-godišnjak s Floride, Ayush, objavio na stranici za trgovanje kriptovalutama Pump.fun. U zamjenu za tetovažu na licu, Ayush je Arivuu ponudio isplatu u kriptovaluti u vrijednosti od oko 3000 dolara. Svoje prezime odbio je otkriti zbog zabrinutosti za privatnost.

Pump.fun je platforma specijalizirana za stvaranje i razmjenu inače bezvrijednih "memecoinova". Ekonomija takvih coina inherentno ovisi o privlačenju pozornosti - "pumpanju" coina kroz cikluse novca koji prate interes ili ozloglašenost.  Prošlog tjedna Pump.fun je najavio novu značajku nazvanu Pump.fun GO, putem koje korisnici mogu nuditi javne nagrade, isplative u kriptovaluti, onima koji izvrše različite zadatke.

"Platite BILO KOME da učini BILO ŠTO. Stvarajte i ispunjavajte zadatke za nagradu i iskoristite moć ljudi i novca diljem svijeta", objavila je tvrtka na društvenoj mreži X. U ovom se slučaju činilo da iskorištavanje moći novca znači uvjeriti nekoga u regiji gdje mnogi radnici zarađuju manje od 10 dolara dnevno da si trajno unakazi lice. "Bio sam u šoku, ali istovremeno, tih 3000 dolara za njega je kao petogodišnja plaća", rekao je Ayush u izravnoj poruci na X-u.

Sustav koji iskorištava ranjive

Jordan, 27-godišnji umjetnik iz Toronta, prošlog je tjedna također podlegao ponudi za brzu zaradu i tetovirao reklamu za kripto kasino na svoju nogu. Jordan je pseudonim, a anonimnost je zatražio kako bi izbjegao negativne reakcije kripto zajednice. "U financijskim sam problemima, a djevojka mi je tattoo majstorica, pa je to olakšalo odluku", rekao je. Nagrada mu je donijela oko 3000 dolara.

Kreatori nagrada obično traže dokaz, što može uključivati i objavu videosnimke na društvenim mrežama, kao što je to učinio Arivu. Zakonitost ovih dogovora je nejasna, a anonimnost kripto transakcija otežava njihovu regulaciju.

"Pump.fun je uvijek djelovao na kontroverznom rubu internetske ekonomije pozornosti", rekao je Vetle Lunde, voditelj istraživanja u analitičkoj tvrtki za kriptovalute K33.

Lunde je dodao da su tijekom ludila za memecoinovima 2024. prijenosi uživo na Pump.funu "postali zloglasni po poticanju sve ekstremnijeg ponašanja, uključujući prijetnje samoozljeđivanjem, nasiljem, zlostavljanjem životinja i drugim šokantnim sadržajem dok su se kreatori tokena natjecali za pozornost".

Stranica je nakon snažnih kritika ukinula prijenose uživo, no značajka je ponovno pokrenuta prošle godine s poboljšanom moderacijom. Da se platforma za nagrade brzo pretvorila u izrabljivačko tržište bilo je predvidljivo, smatra Nicholas Vrousalis, profesor filozofije na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu. "Što je neka populacija nesigurnija i ranjivija, to su grabežljivi instinkti prema njoj jači", rekao je Vrousalis.

Od bezazlenih zadataka do distopije

Do sada su neke od aktivnosti bile naizgled bezopasne - jedan je korisnik zaradio nešto više od 300 dolara da ode u McDonald's i prvi objavi dokaz - ili čak korisne: jedan je korisnik ponudio nagradu od oko 1000 dolara da netko plati jamčevinu i izvuče osobu iz zatvora. Korisnik je objavio videozapise na kojima plaća jamčevinu od 35 dolara za 70-godišnjeg beskućnika u Nebraski.

Druge su nagrade, međutim, poprimile distopijski prizvuk. Prema portalu BeIn Crypto, prvog dana pokretanja tržišta jedan je korisnik ponudio 10.000 Solane - tada oko 690.000 dolara - onome tko snimi vlastito samoubojstvo. Oglas je u međuvremenu nestao.

Alon Cohen, jedan od suosnivača Pump.funa, nije odgovorio na višestruke upite za komentar. Kada je telefonski kontaktiran, Cohenov odvjetnik Stephen D. Palley rekao je: "Ne mogu razgovarati" i prekinuo vezu.

Prema uvjetima korištenja, platforma zadržava kontrolu nad time koje su nagrade dopuštene i odriče se bilo kakve odgovornosti za "nepridržavanje primjenjivih zakona o radu ili poreznih zakona od strane bilo kojeg objavitelja nagrade".

Pravopisna pogreška i novi "coin"

Ponuda za tetovažu potaknula je mnoge da objave slike tetoviranih čela generirane umjetnom inteligencijom, no Arivu je dostavio snimku koja ga prikazuje kako ulazi u salon za tetoviranje u Chennaiju.

Osoba koja je snimala zumirala je njegov telefon kako bi prikazala detalje zadatka. Na čelo je trebao tetovirati riječ "bountywork", naziv grupe na društvenim mrežama koja promovira istoimenu kriptovalutu.

Međutim, postojao je problem. Ayush, koji je obećao nagradu, u opisu zadatka pogrešno je napisao "bountywork" kao "boutywork". Arivu je poslušno slijedio upute, tetovirao pogrešno napisanu riječ i objavio rezultate. No Ayush ga je odbio platiti jer pogrešno napisana riječ ne bi promovirala njegov memecoin.

Spor se proširio kripto krugovima, što je dovelo do stvaranja još jedne kriptovalute nazvane, pogađate, "Boutywork". Novi coin navodno je stvoren kako bi se obeštetio Arivu, iako je zbog anonimnosti kripto transakcija nejasno je li ikada u potpunosti isplaćen. Vlasnik salona za tetoviranje potvrdio je da se Arivu tetovirao.

Ayush je rekao da razumije kritike, ali je dodao da je stvaranje "boutycoina" s pravopisnom pogreškom "prikupilo 30.000 dolara za njega, što je novac za mirovinu u Indiji".

"Ovo je jasan slučaj gdje se ljude instrumentalizira i dehumanizira radi osobne dobiti"

Jordan se u početku dvoumio oko tetoviranja; osjećao je krivnju što promovira kasino koji "iskorištava ljude i njihove ovisnosti". Rekao je da planira zamoliti djevojku da mu prekrije tetovažu te da se udaljio od svijeta memecoinova zbog njegove toksične pohlepe.

"Ljudi koji rade stvari poput tetovaža na čelu za novac, to potencijalno uništava život", rekao je. "Sve je kao u epizodi 'Black Mirrora'."

Profesor Vrousalis kaže da tvrdnja da Arivuova individualna korist dokazuje pozitivan utjecaj platforme otvara ključna filozofska pitanja. Pojedinci poput Arivua pristaju na takva poniženja jer im to kratkoročno koristi i imaju ograničene mogućnosti. "Iskorištavanje je zapravo neto-pozitivno, svi pobjeđuju. Pa ipak, užasno je, loše je za ljudsko dostojanstvo i čovječnost", rekao je.

William Cavanaugh, teolog sa Sveučilišta DePaul u Chicagu, smatra da ova dinamika proizlazi iz globalnih ekonomskih sila koje ljudske odnose pretvaraju u tržišne transakcije. "Ovo je jasan slučaj gdje se ljude instrumentalizira i dehumanizira radi osobne dobiti", istaknuo je.

Reakcije i pozivi na zabranu

Ayush je bio izravan oko svojih ciljeva. "Guramo ovaj memecoin 'bountywork', a ja sam stvorio coin tako da dobivam sve naknade", napisao je. "Stvaram lude nagrade kako bi postale viralne i privukle više pažnje na coin." Ponudio je stvoriti "privatnu nagradu" i novinaru u zamjenu za promociju ovog članka na društvenim mrežama CNN-a, što je novinar odbio.

"Tužno je što su svi bogati ljudi napustili kripto i sada je cijela industrija samo hrpa tinejdžera u Americi koji tjeraju siromašne ljude da rade sramotne stvari", napisao je Nikita Bier, voditelj proizvoda u X-u. Guvernerka New Yorka Kathy Hochul bila je još izravnija, napisavši: "Nudim nagradu za prvi prijedlog zakona koji će zabraniti ovu distopijsku noćnu moru." Njezin ured istražuje kakvu bi ulogu zakonodavstvo moglo imati u ograničavanju takvih platformi.

Je li Arivu bio prisiljen tetovirati riječ preko čela možda i nije važno. Nagrade koje nudi Pump.fun stvaraju sustav nalik igri kako bi se ljude kojima je potreban novac natjeralo da rade stvari koje inače ne bi, s trajnim posljedicama. Na pitanje je li mislio da će netko pristati na zadatak s tetovažom, Ayush je odgovorio: "Bio sam siguran da će na to pristati netko iz zemlje trećeg svijeta."