VEĆ DESETLJEĆIMA izaziva podijeljene reakcije, a posljednjih je dana ponovno postala viralna na društvenim mrežama. Nacionalna i sveučilišna knjižnica Kosova u Prištini za jedne je jedna od najružnijih građevina na svijetu, dok je drugi smatraju arhitektonskim remek-djelom koje je bilo ispred svog vremena.

Djelo hrvatskog arhitekta

Knjižnicu je sedamdesetih godina prošlog stoljeća projektirao hrvatski arhitekt Andrija Mutnjaković. Gradnja je započela 1974., a zgrada je otvorena 1982. godine.

Osim što je najveća knjižnica u zemlji, riječ je i o važnom kulturnom i znanstvenom središtu Kosova. U njezinu se fundusu nalazi oko dva milijuna jedinica knjižnične građe - od knjiga i rukopisa do novina i drugih vrijednih publikacija.

Najviše pažnje privlači njezin izgled. Kompleks čini 99 bijelih kupola prekrivenih metalnom mrežastom konstrukcijom, što već desetljećima izaziva različita tumačenja.

Prema riječima samog Mutnjakovića, metalna mreža inspirirana je tradicionalnim balkanskim tekstilnim uzorcima, dok kupole omogućuju prirodno osvjetljenje unutrašnjosti i stvaraju ugodnije uvjete za čitanje.

Ni danas nema jedinstvenog mišljenja o ovoj građevini. Dok je jedni smatraju arhitektonskim promašajem, drugi je ističu kao jedno od najoriginalnijih javnih zdanja na Balkanu. Posebnu pozornost privlači i unutrašnjost, koju krase mozaici i raskošna mramorna stubišta.

Umjetničko djelo ili najružnija zgrada na svijetu?

Snimke knjižnice posljednjih su dana ponovno postale viralne na Instagramu i drugim društvenim mrežama, gdje se razvila rasprava koja se zapravo vodi još od njezina otvorenja.

Dok jedni tvrde da je riječ o jednoj od najružnijih građevina na svijetu, drugi smatraju da je bila ispred svog vremena i da zaslužuje status arhitektonskog remek-djela.

Komentari ispod objava pokazuju koliko su mišljenja podijeljena.

"Ovo je savršena zgrada, a unutrašnjost je nevjerojatna", "Najružnije građevine na svijetu zapravo su sve one bezlične trgovačke zone u Sjevernoj Americi. Ova je barem zanimljiva", "Ovo je jedna od najljepših zgrada koje sam imao priliku posjetiti", "Tko god kaže da je ovo najružnija zgrada na svijetu, nema nimalo ukusa", "Ne sjećam se da sam vidio ružniju zgradu", neki su od komentara na društvenim mrežama.

Upravo je to ono što ovu knjižnicu čini posebnom. Malo koja građevina izaziva toliko različitih reakcija - od iskrenog divljenja do potpunog odbacivanja. No gotovo svi se slažu u jednom: teško ju je zamijeniti s bilo kojom drugom.

Simbol brutalizma

Knjižnica se tijekom godina više puta našla na popisima najružnijih građevina na svijetu, a često je tema rasprava i među mlađim generacijama na društvenim mrežama. Ipak, brojni arhitekti smatraju da je riječ o jednom od najoriginalnijih primjera brutalističke i postmodernističke arhitekture u Europi. Upravo zbog svoje neobičnosti danas privlači brojne turiste, fotografe i zaljubljenike u arhitekturu.

Brutalizam je arhitektonski smjer koji se razvio pedesetih godina prošlog stoljeća, ponajviše tijekom poslijeratne obnove. Karakteriziraju ga sirovi beton, jednostavne geometrijske forme i naglasak na funkcionalnosti, dok se uz beton često koriste čelik, staklo i drvo.

Iako je desetljećima bio osporavan, posljednjih godina brutalistička arhitektura ponovno doživljava veliku popularnost, osobito među mlađim generacijama, koje upravo u ovakvim građevinama vide nešto potpuno drukčije od uniformirane suvremene arhitekture.