POVRATAK Sephore u Hrvatsku, točnije u Zagreb, gdje je u trgovačkom centru City Center one East 23. travnja otvorena poslovnica popularne drogerije, obilježila je velika navala, uglavnom mlađih djevojaka i tinejdžerica. Satima su čekale u redu kako bi među prvima ušle u trgovinu, a vrijeme su kratile učenjem i pisanjem domaćih zadaća.

Upravo taj prizor otvorio je pitanje kako je došlo do toga da su djeca već u toj dobi toliko zainteresirana za skincare i beauty proizvode.

Djevojčice od 10, 11 ili 12 godina dobro znaju što su Rare Beauty, Huda Beauty, Laneige, Byoma ili Beauty by Mario, a s nestrpljenjem iščekuju i dolazak Rhodea, brenda Hailey Bieber, koji bi se na Sephorinim policama trebao pojaviti u rujnu.

Psihologinja: Djeca kroz kozmetiku traže identitet i pripadnost

Psihologinja i edukantica psihoterapije iz savjetovališta OK roditelj, Iva Gospodnetić, objašnjava kako ovakav interes nije slučajan.

"Interes za kozmetiku u toj dobi velikim je dijelom povezan s identitetom, pripadanjem i slikom o sebi. Djeca pokušavaju odgovoriti na pitanja tko su i kako ih drugi vide, a trendovi i brendovi postaju način izražavanja pripadnosti grupi", ističe.

Dodaje kako sam interes za kozmetiku nije nužno problematičan, ali je danas drugačiji intenzitet i brzina kojom djeca ulaze u taj svijet.

"Djeca danas puno ranije povezuju izgled s vrijednošću, uspjehom i prihvaćenošću, ponajviše zbog stalne izloženosti društvenim mrežama", kaže.

TikTok je doveo do pojave sve mlađih influencera

Nedavno istraživanje The Guardiana govori o stotinama videozapisa na TikToku koji prikazuju djecu, od kojih su neka tek naučila hodati, kako pred kamerama demonstriraju složene skincare rutine. Riječ je o analizi više od 7.600 objava posvećenih njezi kože.

"Pojava takozvanih ‘toddler’ influencera zahtijeva hitnu i ozbiljnu pozornost svih nas koji brinemo o dobrobiti najmlađih", poručili su iz Centra za sigurniji internet.

Društvene mreže u svemu tome imaju ključnu ulogu. Djeca kroz sadržaj usvajaju obrasce ponašanja i ideje o tome kako bi trebali izgledati i živjeti.

"Problem je što djeca ne razlikuju uvijek preporuku od reklame. Kada influencer koristi neki proizvod, djeca to doživljavaju kao način da mu se približe. Algoritmi dodatno pojačavaju taj efekt pa se stvara dojam da se svi time bave", upozorava Gospodnetić.

Zbog toga djeca lako razvijaju osjećaj da i sama moraju izgledati bolje, koristiti iste proizvode i uklopiti se u takve obrasce ponašanja.

"Takav sadržaj može imati ozbiljne posljedice na dječje samopouzdanje i sliku o sebi. Djeca se uspoređuju s nerealnim prikazima i razvijaju nesigurnost", istaknuo je Ivan Ćaleta iz Centra za sigurniji internet.

Dermatologinja: Djeci su dostupni proizvodi za odrasle koji mogu uzrokovati trajne posljedice

Ovaj trend zabrinjava i dermatologe. Dora Madiraca Glasović, specijalist dermatovenerolog, uže specijalnosti pedijatrijske dermatologije, ističe da sve češće viđa posljedice korištenja neprimjerenih proizvoda.

"Kao pedijatrijski dermatolog sve češće viđam acne cosmetica, iritacije i kontaktni dermatitis kod djece koja koriste proizvode za odrasle", upozorila je.

"Dječja koža ne treba rutinu od 10 koraka. Proizvodi poput retinola, kiselina i agresivnih seruma mogu oštetiti kožnu barijeru i uzrokovati trajne posljedice. Jednostavna rutina uvijek je najbolja", pojasnila je.

Djevojčice masovno dolaze u drogerije i parfumerije

Već dvije godine društvenim mrežama šire se videi u kojima se djevojčice snimaju kako ulaze u drogerije i parfumerije, isprobavaju šminku i kupuju proizvode. Taj trend dobio je i naziv Sephora Kids, a zabilježen je i u Hrvatskoj. Djelatnica jedne zagrebačke parfumerije ispričala je kako djevojčice često dolaze u grupama.

"Posao se tada svodi na glumljenje zaštitara. Ako se mora posvetiti drugom kupcu, gotovo je sigurno da će nešto nestati. Uglavnom su to testeri", rekla je.

Gdje je granica i kako reagirati?

Psihologinja upozorava da ovaj fenomen nije samo prolazni trend, nego dio šire promjene. "Trendovi će se mijenjati, ali djeca danas puno ranije grade identitet kroz izgled i online prisutnost. Problem nastaje kada počnu vjerovati da njihova vrijednost ovisi o izgledu", kaže Gospodnetić.

Ističe i kako postoji rizik za razvoj samopouzdanja, ali bez potrebe za panikom. "Važno je kakvu poruku dijete usvaja - je li riječ o igri i izražavanju ili uvjerenju da nije dovoljno dobro bez toga. Najvažniji zaštitni faktor i dalje je odnos s roditeljima i osjećaj prihvaćenosti", objašnjava.

Roditeljima savjetuje uravnotežen pristup. "Važno je izbjeći i stroge zabrane i potpuno prepuštanje trendovima. Puno je korisnije razgovarati s djecom, postavljati pitanja i razvijati kritičko razmišljanje. Granice su važne, ali i razvoj drugih izvora samopouzdanja koji nisu vezani uz izgled", zaključuje.

"Djeca trebaju odrastati bez pritiska da budu ono što im internet nameće"

Ovakvi trendovi pokazuju koliko je važno da roditelji, škole i društvo promišljaju o tome što djeca gledaju i kakve poruke usvajaju.

"Pozivamo na odgovornije ponašanje odraslih u digitalnom prostoru i snažniju edukaciju o utjecaju društvenih mreža na dječji razvoj. Zaštita djece odnosi se i na očuvanje njihova samopouzdanja i odrastanje bez pritiska da budu ono što im internet nameće", zaključio je Ivan Ćaleta.