Digitalni mediji mogu biti toksični: Kako ih učiniti zdravijima za djecu?
PREKOMJERNO vrijeme pred ekranima povezuje se s oko 20% slučajeva depresije i 15% slučajeva pretilosti među mladima. Podaci su rezultat meta-analize 121 globalne studije o djeci i digitalnim medijima, objavljene u nedjelju u medicinskom časopisu The Lancet, piše CNN.
Digitalni rizici
Glavna autorica istraživanja Louise Holly kaže da rezultati pomažu razumjeti razmjere problema. Korištenje digitalnih medija postalo je javnozdravstveni problem koji bi trebale regulirati nadležne institucije, smatra Holly. Ona radi kao koordinatorica za politiku i istraživanje u ženevskom laboratoriju Digital Transformations for Health Lab i naglašava da rješavanje tog problema ne smije biti isključivo odgovornost roditelja.
Rizici nisu jednaki za svu djecu. Istraživanje pokazuje da su im više izloženi mladi koji su mentalno ranjiviji, imaju slabiju podršku u stvarnom životu ili nižu razinu digitalne pismenosti.
Holly napominje da su se studije često oslanjale na samoprocjenu djece o vremenu provedenom pred ekranom. Mnoge su potvrdile vezu između digitalnih medija i štetnih posljedica, ali nisu mogle sa sigurnošću utvrditi jesu li mediji izravan uzrok tih problema. Istraživanje je također utvrdilo da digitalni mediji kod mladih uzrokuju znatno više negativnih nego pozitivnih zdravstvenih ishoda.
Ipak, digitalni svijet može djeci donijeti i korist. Može im služiti kao prostor za razvoj autonomije, istraživanje identiteta, traženje informacija, zabavu i društveno povezivanje. Holly pojašnjava da digitalni mediji mogu imati pozitivan učinak kada "ispunjavaju ono što djeca od njih žele" te kada se koriste planski, uz podršku i nadzor roditelja ili skrbnika.
Budući da djeca neće napustiti digitalne medije, fokus se prebacuje na načine zdravijeg korištenja i izbjegavanje rizika.
Kako funkcionira tinejdžerski mozak
Mladima treba objasniti što se događa u njihovim glavama, savjetuje dr. Nicole Amoyal Pensak, klinička psihologinja iz New Jerseyja koja nije sudjelovala u istraživanju. "Nalaze se u specifičnom razdoblju koje je i ranjivo i puno prilika jer im se mozak ubrzano razvija", kaže Pensak. "Imaju više moći i kontrole nego što misle".
To je zato što je mozak u mladosti izrazito plastičan. Dijelovi mozga koje djeca koriste jačaju, dok oni koji se ne koriste s vremenom slabe. Pensak predlaže da im se to objasni kroz metaforu vožnje. Odrasli žele da djeca budu za volanom, a treba ih naučiti "kako graditi nove ceste i rješavati se starih koje im više ne koriste".
Metoda "rezanja" nepotrebnog
Pensak u svojoj praksi koristi primjer suhih šljiva. Većini djece se ne sviđaju, pa ih izbjegavaju. Na sličan način, kaže, treba "orezivati" i sadržaje u mozgu.
"Kada vam se nešto ne sviđa ili se zbog nečega ne osjećate dobro, pokušavate to ukloniti, ili barem smanjiti", pojašnjava ona. Da bi shvatili što treba "odrezati", djecu treba naučiti da prate kako razmišljaju, kako se ponašaju i kako se osjećaju dok koriste digitalne medije.
Ako se djevojčica na društvenim mrežama stalno uspoređuje s drugima, vrijeme je za promjenu. "Ne smije se fokusirati na to, ne smije ići tim putevima", kaže Pensak. Ako nastavi, mozak će joj naučiti tako razmišljati, što će utjecati na raspoloženje i ponašanje.
Umjesto da samo kontroliraju pristup uređajima, roditelji bi trebali biti vodiči. To mogu postići postavljanjem pitanja o aktivnostima na društvenim mrežama i zajedničkim praćenjem sadržaja.
Biranje zdravih puteva
Roditelji bi također trebali pomoći djeci da istraže korisne načine upotrebe medija. Digitalni mediji ne bi trebali zamijeniti druženje uživo, ali ga mogu nadopuniti. Mogu pomoći djeci da planiraju okupljanja ili se na siguran način povežu s ljudima sličnih interesa.
Također im mogu pomoći u učenju novih vještina. Dobrodošli su videozapisi koji ih uče kreativnom izražavanju ili bilo kojem drugom manualnom radu.
"Jako je teško biti depresivan, anksiozan i imati negativne misli dok ste aktivni i radite nešto rukama", ističe Pensak. Digitalni mediji mogu biti posebno korisni kada djecu zanimaju aktivnosti koje se ne nude u školi. Primjerice, prijatelji se mogu okupiti i osmisliti ples koji će snimiti.
Izazovi, poput prelaska na novu razinu u videoigri, također su odlični za dječji mozak. "Dok tako gradite samopouzdanje i vjeru u vlastite sposobnosti, lakše ćete prihvaćati i druge izazove", kaže Pensak. "To izgrađuje mozak na vrlo zdrav i kvalitetan način".
Najnovije istraživanje potvrđuje ono što roditelji već znaju - digitalni mediji mogu biti štetni za djecu. Budući da je malo vjerojatno da će novi podaci natjerati mlade da odlože uređaje, rješenje je u preusmjeravanju načina na koji ih koriste.