PRIPADNICI generacije Z u svojim dvadesetima znatno rjeđe imaju djecu nego što su ih u istoj dobi imali milenijalci, generacija X i baby boomeri. Prema istraživanju koje je objavila Banka saveznih rezervi u Atlanti, vjerojatnost da 26-godišnji pripadnik generacije Z ima barem jedno dijete iznosi samo 26 posto. Za milenijalce je u toj dobi iznosila 47 posto, za generaciju X 50 posto, a za baby boomere 46 posto.

Rezultati istraživanja se odnose prvenstveno na SAD. Ostatak svijeta nije pokriven, ali mogu se očekivati slični trendovi.

Financijska nesigurnost i neizvjesna budućnost

Istraživanje je uzelo u obzir čimbenike poput obrazovanja, bračnog statusa i određenih zdravstvenih stanja. Rezultati upućuju na to da je pad broja mladih koji imaju djecu povezan s više čimbenika, među kojima su promjene u želji za roditeljstvom, financijska nesigurnost i zabrinutost za budućnost.

Jedna od prepreka su i visoki troškovi roditeljstva. Prema analizi tvrtke LendingTree, troškovi odgoja djeteta do 18. godine u SAD-u iznose 303.418 dolara nakon poreznih olakšica, odnosno oko 17.000 dolara godišnje.

Zdravstvene prepreke sve su češće

Analiza Banke saveznih rezervi u Atlanti ukazuje i na porast problema s plodnošću. Istraživači su proučavali poteškoće sa začećem i iznošenjem trudnoće te utvrdili razlike među generacijama. Prema rezultatima, vjerojatnost problema s plodnošću kod 26-godišnjih pripadnika generacije Z iznosi 18 posto, dok je kod baby boomera u istoj dobi iznosila 10 posto.

Problemi s plodnošću postaju češći s godinama. Kod 40-godišnjih milenijalaca procijenjena vjerojatnost iznosi oko 30 posto, dok je kod pripadnika generacije X u istoj dobi iznosila 26 posto.

Ovi podaci pokazuju da se pad broja rođenih ne može objasniti samo time što mlađe generacije sve češće odgađaju roditeljstvo ili ne žele imati djecu. Važnu ulogu mogu imati i zdravstvene poteškoće koje otežavaju ostvarivanje roditeljstva.

Velike obitelji postaju rijetkost

Podaci koje je analizirao Michael Konczal iz organizacije Economic Security Project pokazuju da su obitelji s troje ili više djece od 1990-ih postale rjeđe u gotovo svim dohodovnim skupinama u SAD-u.

Iznimka su najbogatijih jedan posto stanovništva, među kojima se udio velikih obitelji gotovo nije promijenio. Pad je zabilježen i među ostalim kućanstvima s visokim prihodima, uključujući ona koja pripadaju skupini deset posto najbogatijih.

Takvi podaci upućuju na to da su se obrasci roditeljstva tijekom posljednjih nekoliko desetljeća promijenili u gotovo svim društvenim slojevima.

Demografske posljedice pada nataliteta

Stopa ukupnog fertiliteta u SAD-u pala je na oko 1,6 djece po ženi, što je znatno ispod razine od približno 2,1 djeteta potrebne za dugoročno održavanje broja stanovnika bez migracija.

Prema projekcijama američkog Kongresnog ureda za proračun (CBO), broj umrlih u SAD-u mogao bi za nekoliko godina premašiti broj rođenih.

CBO predviđa da će prirodni pad stanovništva s vremenom sve više umanjivati rast koji proizlazi iz useljavanja. Prema toj projekciji, rast stanovništva mogao bi se zaustaviti 2056. godine, nakon čega bi se broj stanovnika počeo smanjivati.