POVRATAK u škole i vrtiće za mnogu djecu znači i početak sezone prehlada, viroza i drugih respiratornih bolesti. Boravak u većim skupinama, zatvoreni prostori i promjena svakodnevne rutine mogu povećati mogućnost zaraze. Djeca godišnje mogu preboljeti nekoliko prehlada, a među čestim bolestima koje se pojavljuju u kolektivima su i gripa, želučane viroze, vodene kozice te bolest šaka, stopala i usta. Donosimo pregled najčešćih bolesti, njihovih simptoma i osnovnih savjeta za liječenje.

Obična prehlada

Prehlada je jedna od najčešćih bolesti nakon povratka u kolektiv. Uzrokuje je više od 200 različitih virusa, a najčešći među njima je rinovirus. Simptomi uključuju grlobolju, kašalj, kihanje i začepljen nos, a ponekad se pojavljuje i povišena temperatura. Dijete s blagom prehladom može se vratiti u vrtić ili školu kada se osjeća dovoljno dobro za svakodnevne aktivnosti, dok kod povišene temperature treba ostati kod kuće, piše HuffPost.

Liječenje se uglavnom svodi na odmor, dovoljno tekućine i laganu, raznoliku prehranu. Djeci starijoj od godinu dana može pomoći i topli napitak s medom za ublažavanje kašlja.

Gripa

Gripa se najčešće pojavljuje tijekom hladnijih mjeseci, a sezona može varirati iz godine u godinu. Za razliku od obične prehlade, simptomi često nastupaju naglo i mogu biti izraženiji. Najčešći znakovi gripe su visoka temperatura, umor, bolovi u tijelu, grlobolja, suhi kašalj i glavobolja. Djeca mogu imati i bolove u ušima, osjetljive oči te biti neuobičajeno mirna i iscrpljena.

Važno je da dijete ostane kod kuće dok temperatura ne prođe i dok se ne osjeća dovoljno dobro za povratak uobičajenim aktivnostima. Pomažu odmor, dovoljno tekućine te lijekovi za snižavanje temperature poput paracetamola ili ibuprofena, uz prethodnu provjeru odgovara li lijek djetetovoj dobi.

Želučana viroza

Norovirus je jedan od virusa koji može uzrokovati vrlo zaraznu želučanu virozu. Najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, proljev, temperatura i glavobolja. Djeca ne bi trebala ići u vrtić ili školu najmanje 48 sati nakon posljednjeg povraćanja ili proljeva. Najvažnije je spriječiti dehidraciju, pa djetetu treba nuditi dovoljno tekućine.

Kod oporavka pomaže lagana prehrana poput riže, dvopeka, krekera ili kuhanog krumpira. Ako simptomi dugo traju ili se pojave znakovi dehidracije poput rijetkog mokrenja, izrazite slabosti ili vrtoglavice, potrebno je javiti se liječniku.

Gnojna angina

Gnojna angina je bakterijska infekcija grla i krajnika koju najčešće uzrokuje streptokok skupine A. Za razliku od virusnih upala grla, može zahtijevati liječenje antibioticima. Simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, jaku bol u grlu, povećane i crvene krajnike, bijele naslage na krajnicima, glavobolju i bolove u tijelu.

Ako dijete ima izrazito visoku temperaturu, jake bolove, teško guta ili se stanje brzo pogoršava, potrebno je potražiti liječnički savjet.

Vodene kozice

Vodene kozice vrlo su zarazna virusna bolest koja se najčešće pojavljuje u dječjoj dobi. Prvi simptomi mogu podsjećati na gripu, uz temperaturu i osjećaj slabosti. Nakon toga pojavljuje se karakterističan osip koji svrbi. Crvene točkice pretvaraju se u mjehuriće koji se suše i stvaraju kraste.

Kod većine djece bolest prolazi bez ozbiljnijih problema, no liječniku se treba javiti ako koža oko mjehurića postane bolna, crvena i topla, ako se pojave znakovi infekcije ili ako dijete ima poteškoće s disanjem.

Dijete s vodenim kozicama treba ostati kod kuće dok svi mjehurići ne prijeđu u kraste, što obično traje oko pet do sedam dana. Kod ublažavanja svrbeža mogu pomoći preparati koje preporuči liječnik ili ljekarnik, dok se za bolove i temperaturu najčešće koristi paracetamol. Ibuprofen se kod vodenih kozica ne preporučuje davati bez savjeta liječnika.

Povratak u kolektive teško je potpuno povezati s izbjegavanjem virusa jer su oni u vrtićima i školama stalno prisutni. Ipak, redovito pranje ruku, dovoljno sna i zdrave navike mogu pomoći u smanjenju rizika od zaraze.