OTPRILIKE 20 posto srednjoškolaca se samoozljeđuje, oko 15 posto ima suicidalne misli, a između 5 i 7 posto pokušalo je počiniti suicid. To su podaci iz istraživanja Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, koje je u Hrvatskom saboru predstavila istraživačica Miranda Novak. Ona je upozorila da se stručne službe moraju baviti gotovo svakim trećim ili četvrtim učenikom.

Istraživanje je pokazalo i da je mentalno zdravlje povezano s ocjenama. Iako najlošije stanje nije zabilježeno kod učenika s najboljim ocjenama, rezultati su otkrili druge poveznice.

"Učenici s ocjenom dobar (3) imaju najbolje mentalno zdravlje. Također, pohađanje gimnazije nije dobro za mentalno zdravlje. Po tom pitanju puno je bolje ići u trogodišnju školu, gdje se radi nešto rukama i postoji konkretan proizvod rada. Adolescenti ne znaju što znači da će im biti bolje za pet godina, oni žele trenutačnu gratifikaciju. Zato im moramo osigurati konkretne proizvode obrazovanja puno prije nego što im to gimnazija omogućuje", istaknula je Novak.

Pritisak zbog uspjeha kao "tiha epidemija"

Istraživanje je predstavljeno na okruglom stolu "Djeca pod pritiskom: Posljedice imperativa uspjeha na mentalno zdravlje mladih", koji je organizirala saborska zastupnica Sabina Glasovac. Upozorila je da se pritisak zbog školskog uspjeha dugoročno negativno odražava na mentalno zdravlje djece.

"Zamislimo dijete od 12 ili 13 godina koje tjednima prije kraja nastave ne može spavati, bori se sa stalnim glavoboljama, mučninama i paničnim napadajima. I to ne zbog zlostavljanja ili teške životne situacije, već zbog trajne strepnje hoće li umjesto odlične dobiti ocjenu vrlo dobar", rekla je Glasovac.

Dodala je da djeca danas imaju osjećaj da je prosjek 5,00 "javna ulaznica" za dostojanstvenu budućnost, a svaka četvorka doživljava se kao osobni ili obiteljski neuspjeh koji izaziva sram i anksioznost. Taj fenomen, u kojem učenici svoju vrijednost izjednačuju s akademskim uspjehom, Glasovac smatra "tihom epidemijom" našeg društva koja može dovesti do straha od pogreške i emocionalnog sagorijevanja u odrasloj dobi.

Porast suicidalnosti i preporuke stručnjaka

Prema istraživanju, anksioznost i stres tijekom pandemije ostali su stabilni, ali je zabilježen kontinuirani porast suicidalnih misli i samoozljeđivanja. Istraživači to pripisuju osjećaju bezizlaznosti i velikom školskom pritisku. Kao problematično navode javno čitanje ocjena i ističu da bi svaki učenik trebao imati mogućnost postići neki oblik uspjeha.

Među smjernicama za poboljšanje stanja su promjena prakse ocjenjivanja, pružanje mogućnosti izbora i odgovornosti učenicima te osiguravanje dovoljnog broja stručnih suradnika u školama. Predlažu i uvođenje sustavnih programa za jačanje mentalnog zdravlja u kurikul, umjesto povremenih radionica, kao i pružanje podrške nastavnicima.

Strah od jedinice i opsjednutost e-Dnevnikom

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Ella Selak Bagarić najavila je pojačane obilaske odgojno-obrazovnih ustanova i naglasila da se mentalno zdravlje djece mora promatrati u kontekstu roditelja. "Marko u prvom razredu ne zna zavezati cipele, ali dobio je jedinicu iz engleskog i strahuje kako će to ispraviti. To su podaci s terena", komentirala je Selak Bagarić.

Posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić Šimetin rekla je da ne postoje objektivni razlozi za takav pritisak jer svake godine u školama ostaju nepopunjena mjesta. Navela je da je u gimnazijama ostalo 1919 slobodnih mjesta, u četverogodišnjim strukovnim školama 1846, a u trogodišnjima 2000.

"Ponekad moram reći da ne vidim što bi se moglo napraviti da stvarno svakome pomognemo. Sigurno treba jačati stručne suradnike i nastavnike. Oni su izravno u učionici i najbolje vide", izjavila je Pavić Šimetin.

Koordinatorica savjetodavnih linija Hrabrog telefona Marina Banković potvrdila je da bilježe porast upita o mentalnom zdravlju, a najviše poziva vezanih uz suicidalnost i samoozljeđivanje imaju u vrijeme ispitnih rokova. U prosincu 2024. imali su 45 takvih upita, a u prosincu 2025. njih 55.

"Ponekad je nemoguće dogovoriti termin savjetovanja s djetetom zbog solfeggia, glazbene škole ili drugih aktivnosti. Primjećujem da dijete na savjetovanju, kad ga pitate što ima novoga, prvo kaže koje ispite ima i koje je ocjene dobilo", rekla je Banković.

Aida Mujkić-Klarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba upozorila je na problem roditeljskog praćenja djece putem e-Dnevnika. Dodala je da roditelji ponekad inzistiraju da djeca upišu gimnaziju iako za to nemaju rezultate, a upis u strukovnu školu doživljavaju kao sramotu.

"Nekad se loša ocjena upisivala običnom olovkom pa se brisala i ispravljala. Sada, čak i kada dijete ispravi ocjenu, dvojka ostaje u e-Dnevniku. Nećemo ga izbaciti, ali treba biti fleksibilniji", smatra Mujkić-Klarić.

Saborska zastupnica Irena Dragić upozorila je na nedostatak dječjih psihijatara, uz objašnjenje da se mladi liječnici zbog straha ne odlučuju za tu specijalizaciju. Na okruglom stolu sudjelovale su i članica Savjeta mladih Grada Splita Karmen Višić, savjetodavna terapeutkinja Ivana Bulat te ravnateljica OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli Danijela Majcenić.

***

Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata)

Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)

Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)