HVARANIN Dario Dilber strastveni je sportaš. Osim toga je i liječnik, pa dobro zna koliko je prehrana važna kada je u pitanju održavanje srca zdravim. Zbog toga neke namirnice konzumira umjereno ili ih ne konzumira uopće, piše Jutarnji list.

Masni sirevi

Ovi mliječni proizvodi su bogati zasićenim mastima koje mogu povećati razinu kolesterola i LDL-a (lipoproteina male gustoće) u tijelu, što dovodi do većeg rizika za kardiovaskularne bolesti. Osim toga, zbog visoke energetske vrijednosti mogu pridonijeti brzom debljanju.

Zasićene masti

Ove masti su često prisutne u prerađenoj hrani poput kolača, keksa i krekera te mogu povećati rizik od bolesti srca. Preporučuje se izbjegavanje gotovih i instant jela bez obzira na njihovu privlačnost i praktičnost u svakodnevnom životu. Ova hrana je kalorična, siromašna vlaknima i hranjivim tvarima, a sadrži puno soli, MSG-a te ostalih konzervansa i pojačivača okusa. Trans masne kiseline, prisutne u prerađenoj i brzoj hrani, povećavaju LDL (loši kolesterol) i smanjuju HDL (dobar kolesterol), čime povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Pržena hrana

Prema dr. Dilberu, nema opravdanja za uključivanje pržene hrane u prehranu. Obično se priprema u zasićenim mastima, što može povećati razinu kolesterola, a općenito je nutritivno siromašna. Povećan unos kalorija i negativni učinci na formiranje aterosklerotskog plaka u krvnim žilama su glavni faktori koji doprinose kardiovaskularnim problemima.

Crveno meso

Iako je ova namirnica bogata proteinima, aminokiselinama, vitaminima B skupine, cinkom i željezom, treba biti oprezan. Studije su pokazale da zbog visokog sadržaja zasićenih masti i kolesterola pretjerana konzumacija crvenog mesa može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, poput povišenog krvnog tlaka i povećane masnoće.

Prerađeno meso

Kobasice, slanina i salama su primjeri prerađenog mesa koje prolazi procese dimljenja, soljenja i konzerviranja. Kao konzervansi se često koriste nitrati, koji povećavaju rizik od raka probavnog sustava. Ove namirnice često imaju nisku nutritivnu vrijednost te visok sadržaj soli i masti, što povećava rizik od srčanih bolesti i dijabetesa.

Slane grickalice

Prekomjerna konzumacija soli može dovesti do povišenog krvnog tlaka, što može imati dugotrajne posljedice kao što su razvoj i napredovanje makro i mikrovaskularnih komplikacija. Povišeni krvni tlak može izazvati očne probleme, potiče nastanak aterosklerotskog plaka koji može dovesti do srčanog ili moždanog udara te može negativno utjecati na bubrege.

Rafinirani šećer

Previše šećera može povećati rizik od pretilosti, dijabetesa i bolesti srca. Dodavanje šećera hranu čini ukusnijom, ali povećava unos "praznih" kalorija, što znači da se nutritivna vrijednost hrane ne poboljšava iako se kalorijski unos povećava. Konzumacija slatke hrane može poremetiti metabolizam i povećati rizik od dijabetesa.

Rafinirane žitarice

Rafinirane žitarice s visokim glikemijskim indeksom mogu dovesti do povišenja šećera u krvi i povećanja rizika od srčanih bolesti. Ove žitarice često ne sadrže hranjive tvari i vlakna koji su prisutni u cjelovitim žitaricama, a obično su bogate šećerom. Čak i žitarice za doručak nisu najbolji izbor bez provjere nutritivne tablice.

Pića koja nisu voda

Gazirana pića i sokovi su bogati šećerom i mogu dovesti do debljanja, dijabetesa i srčanih problema.

Alkohol

Najnovija istraživanja sugeriraju da bilo koja količina alkohola može biti štetna za zdravlje. Alkohol povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara, bubrežnih bolesti, bolesti jetre i određenih vrsta raka. Ako ipak odlučite piti alkohol, važno je biti umjeren (ne više od jednog pića dnevno za žene i dva za muškarce).