BOLESTI srca jedan su od vodećih uzroka smrti u svijetu, no zdravim životnim navikama rizik je moguće značajno smanjiti. Iako se na neke čimbenike poput obiteljske povijesti bolesti, spola ili dobi ne može utjecati, postoji osam ključnih strategija koje svatko može primijeniti za zaštitu srca, piše Mayo Clinic.

Odrecite se duhana

Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih odluka za zdravlje srca. Duhanski dim oštećuje srce i krvne žile te povećava krvni tlak i puls. Rizik od srčanih bolesti počinje se smanjivati već dan nakon prestanka, a nakon godinu dana približno se prepolovi.

Budite redovito aktivni

Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca jer pomaže u kontroli tjelesne težine, krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi. Preporučuje se 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno, uz najmanje dva treninga snage. Korisne su i kratke aktivnosti poput hodanja, vrtlarenja, kućanskih poslova ili penjanja stepenicama. Ako dugo niste vježbali, počnite postupno.

Hranite se zdravo

Zdrava prehrana može zaštititi srce, poboljšati krvni tlak i kolesterol te smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2. Prehrana za zdravo srce trebala bi uključivati povrće, voće, grah i druge mahunarke, nemasno meso i ribu, mliječne proizvode s niskim udjelom masti te cjelovite žitarice. Preporučuju se i zdrave masnoće, kakve se nalaze u maslinovom ulju i avokadu.

Istovremeno je potrebno smanjiti unos soli, šećera, zaslađenih pića i visoko rafiniranih ugljikohidrata. Treba izbjegavati alkohol, visoko prerađenu hranu poput suhomesnatih proizvoda, zasićene masti iz crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda te trans-masti koje se nalaze u prženoj brzoj hrani i nekim pekarskim proizvodima.

Održavajte zdravu težinu

Višak kilograma, osobito masno tkivo nakupljeno oko struka, povećava rizik od srčanih bolesti. Prekomjerna težina može uzrokovati visoki krvni tlak, visoki kolesterol i dijabetes tipa 2. Indeks tjelesne mase (ITM) koristi visinu i težinu za procjenu uhranjenosti. ITM od 25 ili više smatra se prekomjernom težinom i povezuje se s povišenim kolesterolom, tlakom te većim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Opseg struka također je koristan pokazatelj. Rizik od bolesti srca povišen je ako je opseg struka veći od 101,6 cm za muškarce, odnosno 88,9 cm za žene. Čak i mali gubitak težine donosi korist. Smanjenje težine za samo 3 do 5 posto pomaže sniziti razinu triglicerida i šećera u krvi, a veći gubitak kilograma dodatno snižava krvni tlak i kolesterol.

Osigurajte si kvalitetan san

Nedostatak sna povećava rizik od pretilosti, visokog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa i depresije. Odraslima je potrebno najmanje sedam sati sna, uz redovit raspored spavanja. Ako ste stalno umorni unatoč dovoljnom snu, obratite se liječniku zbog moguće apneje u spavanju.

Upravljajte stresom

Dugotrajni stres može povisiti krvni tlak i pogoršati druge čimbenike rizika. Neki se ljudi sa stresom nose na nezdrave načine, primjerice prejedanjem, konzumacijom alkohola ili pušenjem. Zdravlje se može poboljšati pronalaženjem alternativnih načina nošenja sa stresom, kao što su tjelesna aktivnost, vježbe opuštanja, svjesnost (mindfulness), joga i meditacija.

Ako se ne možete nositi sa stresom, potražite liječničku pomoć. Kronični stres može biti povezan s tjeskobom i depresijom, a ta su stanja također povezana s rizikom za srce. Posljedice mogu biti povišen tlak i smanjen protok krvi u srce. Ako sumnjate na depresiju ili tjeskobu, važno je potražiti stručnu pomoć.

Idite na redovite preglede

Visoki krvni tlak i kolesterol mogu oštetiti srce i krvne žile, a često nemaju jasne simptome. Zato su redovite kontrole važne za rano otkrivanje i liječenje. Potrebno je pratiti krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi te, ako je problem već dijagnosticiran, pridržavati se preporuka liječnika.

Spriječite infekcije

Neke infekcije mogu uzrokovati srčane probleme. Primjerice, bolesti desni povezane su s većim rizikom od bolesti srca i krvnih žila, zbog čega je važna svakodnevna oralna higijena i redoviti posjeti stomatologu. Druge zarazne bolesti mogu pogoršati postojeća srčana stanja, a cjepiva pružaju zaštitu.

Provjerite jeste li primili sva potrebna cjepiva. Primjerice godišnje cjepivo protiv gripe koje smanjuje rizik od teških oblika bolesti, pneumokokno cjepivo protiv određenih bakterijskih infekcija te cjepivo koje štiti od tetanusa, difterije i hripavca. O potrebi za drugim cjepivima posavjetujte se sa svojim liječnikom.