IAKO možda ulažete značajna sredstva u dodatke prehrani i posebne dijete za poboljšanje zdravlja mozga, neke naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu tiho nanositi štetu. Neurolog dr. Bing iz bolnice Henry Ford u Detroitu upozorava na tri uobičajene prakse koje mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući i povećan rizik od moždanog udara, piše Times of India.

Korištenje masažnog pištolja na vratu

Masažni pištolji postali su iznimno popularni zbog sve sjedilačkog načina života, ali dr. Bing savjetuje oprez. Iako su namijenjeni opuštanju, njihova nepravilna uporaba na području vrata može dovesti do moždanog udara.

"Ne bih koristio masažni pištolj na svojem vratu", upozorio je dr. Bing. "Kralježnične i karotidne arterije u vratu nalaze se relativno blizu površine. One opskrbljuju mozak krvlju, ali su ranjive na oštećenja koja mogu nastati ponavljajućim silama smicanja masažnog pištolja. To može povećati rizik od arterijske disekcije, puknuća stijenke arterije, osobito kod osoba čije su krvne žile već oslabljene. Posljedica može biti stvaranje krvnog ugruška, blokiranje protoka krvi i moždani udar."

Liječnik upozorava da tu opasnosti ne završavaju. "Mnogi ljudi imaju plakove u karotidnim arterijama, a da toga nisu svjesni. Snažne vibracije ili izravan pritisak mogu pokrenuti plak i uzrokovati da ugrušak otputuje u mozak, što može dovesti do ishemijskog moždanog udara."

Glasna glazba u slušalicama

Jedna od najčešćih navika koje mogu naštetiti mozgu jest slušanje glazbe na preglasnoj razini. Takva praksa ne oštećuje samo sluh, već može imati i ozbiljne posljedice za mozak te povećati rizik od demencije.

"Ne puštam glazbu glasno u ušima. Nekad sam to činio, ali više ne", rekao je dr. Bing. "Glasna glazba nije samo loša za uši, već i za mozak. Čak i blagi gubitak sluha udvostručuje rizik od demencije, dok ga teški gubitak sluha povećava peterostruko. Kada se mozak muči s obradom zvuka, preusmjerava svoje kognitivne resurse s pamćenja i razmišljanja, što ubrzava kognitivni pad. Zvukovi iznad 85 decibela, slični gradskom prometu, mogu postupno uzrokovati oštećenja, dok izloženost razinama iznad 100 decibela, kao na glasnim koncertima ili slušalicama na maksimalnoj glasnoći, može dovesti do trajnog gubitka sluha u samo 15 minuta."

Istraživanje Sveučilišta Ohio State iz 2018. godine, objavljeno u časopisu eNeuro, potvrdilo je da glasna glazba iscrpljuje kognitivne resurse, šteti pamćenju i razmišljanju te dugoročno može pridonijeti razvoju demencije.

Zadržavanje kihanja

Iako se može činiti pristojnim zadržati kihanje u javnosti, ta je navika potencijalno opasna i u rijetkim slučajevima može dovesti do aneurizme u mozgu.

"Kihanje stvara visok unutarnji tlak, viši od tlaka u automobilskoj gumi", objašnjava dr. Bing. "Zadržavanje tog tlaka gura ga u osjetljiva područja te može uzrokovati puknuće bubnjića, oštećenje krvnih žila, pa čak i ulazak zraka u prsni koš. U rijetkim slučajevima nagli porast tlaka može dovesti do puknuća krvnih žila u mozgu, što uzrokuje subarahnoidno ili intrakranijalno krvarenje, osobito kod osoba koje imaju aneurizme ili oslabljene arterije. Najsigurniji pristup jest pustiti kihanje da prirodno izađe i pritom pokriti usta i nos."