OKINAWA, otok smješten uz obalu Japana, između Istočnog kineskog mora i Filipinskog mora, stekao je reputaciju jedne od najdugovječnijih zajednica na svijetu. Prema podacima Science Directa, 68 od svakih 100.000 stanovnika ovog područja starije je od 100 godina.

Njihova se prehrana temelji na krumpirima ili drugom gomoljastom povrću, osobito slatkom krumpiru, zelenom i žutom povrću, hrani na bazi soje i ljekovitom bilju. Također, umjereno konzumiraju morsku hranu poput ribe, plodova mora i algi, nemasnog mesa i ljekovitih začina.

U ovu japansku prehranu nisu uključeni mliječni proizvodi, orašasti plodovi, rafinirani ugljikohidrati, prerađeno meso, mnogo voća i mnoge sjemenke. Isto tako, ne konzumiraju govedinu, perad ili prerađevine poput kobasica, suhomesnatih proizvoda, slanine ili šunke.

Također ne konzumiraju jaja, maslac, sir, mlijeko, jogurt, prerađena ulja za kuhanje ili žitarice. Nutricionistica, Laura Jorge, istaknula je još nekoliko stvari.

Osim prehrane, važne su i druge zdrave navike

Ljudi koji slijede Okinawa prehranu nisu posebni samo po hrani. Oni svoje zdrave navike proširuju izvan prehrane. Često imaju vlastite vrtove, bave se brojnim aktivnostima te često vode i vrlo aktivan društveni i obiteljski život.

Ovaj način života povezan je s manjim brojem kroničnih bolesti, zdravom tjelesnom masom te manjim rizikom od dijabetesa, visokog tlaka i pretilosti.

"Nama se ovo može činiti nedostižnim jer živimo u stalnom stresu, s nedostatkom odmora, puno vodimo sjedilački način života. Osim toga, konzumiramo previše ultraprocesirane hrane koja je bogata mastima, šećerima i rafiniranim uljima. Zbog toga smo skloniji kroničnim bolestima i manje je vjerojatno da ćemo dugo živjeti", objasnila je nutricionistica Laura Jorge za Diario AS.

Okinawska prehrana daje prioritet i makronutrijentima i esencijalnim mikronutrijentima. Sastoji se od sveobuhvatne prehrane koja se prvenstveno temelji na hrani biljnog podrijetla. Njihova je hrana obično niskokalorična, s malo masti i ugljikohidrata, poput smeđe riže i slatkog krumpira, uz raznovrsno povrće, voće, mahunarke i soju.

Još jedan istaknuti sastojak ove prehrane je riba. Što se tiče mesa, jedu ga vrlo malo, a kada ga konzumiraju, biraju ono nemasno. 

Nutricionistica ističe da, ako želimo slijediti ovu prehranu, trebamo je prilagoditi svojim mogućnostima i potrebama. 

"Prvi savjet je da prihvatite situaciju u kojoj se trenutno nalazite i shvatite da će to biti postupan proces kroz koji ćete malo po malo poboljšati svoj stil života. Nakon što počnete, vidjet ćete kako ćete prihvatiti ovu prehranu. Zatim postavite realne ciljeve i prilagodite ih svojim potrebama", zaključila je Laura Jorge.