Problemi s financijama javljaju se godinama prije službene dijagnoze demencije
NEOBIČNA financijska ponašanja, poput neuobičajenih plaćanja ili učestalih bankovnih transakcija, mogu biti jedan od ranih znakova demencije, pokazuje nova studija o kojoj piše portal UNILAD.
Procjenjuje se da 7,2 milijuna Amerikanaca živi s Alzheimerovom bolešću, a ta bolest pogađa jednu od devet osoba starijih od 65 godina. Najčešći simptomi uključuju zaboravljivost, dok neki oblici demencije mogu uzrokovati i halucinacije, ukočenost te tjeskobu. Ipak, postoje i manje poznati znakovi bolesti, među kojima su i poteškoće u upravljanju novcem.
Financijski problemi godinama prije dijagnoze
Stručnjaci iz njujorškoga ogranka Saveznih rezervi analizirali su podatke o kreditnim izvješćima i zdravstvenom osiguranju Medicare. Otkrili su da se prosječni kreditni rejting pojedinaca smanjuje, dok dugovi rastu i do pet godina prije službene dijagnoze demencije.
"Negativne financijske posljedice nedijagnosticiranih poremećaja pamćenja dodatno pojačavaju ionako velik financijski pritisak s kojim se kućanstva suočavaju nakon postavljanja dijagnoze", naveli su istraživači. "Osim kašnjenja u plaćanjima, rani stadij Alzheimerove bolesti i srodnih poremećaja može utjecati na otvaranje novih računa, gomilanje dugova, korištenje kredita i način zaduživanja."
Iskustvo iz prve ruke
Ovi nalazi ne iznenađuju Marceyja Tidwella. Njegovoj majci dijagnosticirana je demencija 2020. godine, no prve promjene u ponašanju primijetio je već oko 2015. godine. Za CNN je ispričao kako je njegova majka godinama uredno vodila svoje financije, no s vremenom je njezina financijska evidencija postala neuredna.
"Bilo je puno precrtavanja, a stalno je ponovno zbrajala iznose. Osjećala je da nešto ne štima. Kasnije sam shvatio da je počela podizati velike iznose ušteđevine, daleko više nego što joj je bilo potrebno za svakodnevne troškove poput namirnica", rekao je Tidwell.
Važnost bankovnih podataka
Prošlogodišnja studija, koju su vodili profesor John Gathergood sa Sveučilišta u Nottinghamu i David Leake iz Lloyds Banking Group, također je pokazala da svakodnevna financijska ponašanja mogu ukazivati na rane znakove kognitivnog pada. Istraživanje je obuhvatilo osobe koje su registrirale punomoć, iako kod njih nije bio službeno zabilježen gubitak sposobnosti.
"Ovi obrasci pružaju prve opsežne dokaze da bihevioralni podaci kojima raspolažu financijske institucije mogu otkriti rani početak kognitivnog pada", izjavio je profesor Gathergood. "To jasno pokazuje kako se anonimizirani bankovni podaci mogu odgovorno koristiti u zaštiti najranjivijih članova društva."
Rano otkrivanje je ključno
Iako lijek za demenciju još ne postoji, rano otkrivanje bolesti iznimno je važno. Studije poput ove, kao i istraživanje iz 2020. godine sa Sveučilišta Johns Hopkins, mogle bi pridonijeti ranijem prepoznavanju bolesti.
Vodeći autor tog istraživanja istaknuo je: "Raniji pregled i dijagnoza, u kombinaciji s procjenom rizika od ozbiljnih financijskih posljedica poput ovrha ili gubitka imovine, ključni su za zaštitu financijske dobrobiti oboljelih i članova njihove obitelji."