JESTE li znali da vaše mentalno stanje može biti povezano s izborom karijere? Prema podacima prikupljenima od preko 400.000 radnika iz SAD-a i Velike Britanije, postoji jasna veza između zanimanja i genetske predispozicije za određena psihijatrijska stanja i osobine, uključujući ADHD, autizam, depresiju, shizofreniju i anksioznost.

Istraživači sa Škole za medicinu Icahn na Mount Sinai otkrili su da psihološke karakteristike mogu barem djelomično utjecati na to koji posao ljudi biraju. Međutim, ove su korelacije daleko od determinističkih.

Georgios Voloudakis, glavni autor studije, istaknuo je: "Neuropsihijatrijski poremećaji su i česti i visoko nasljedni, no i dalje su snažno stigmatizirani. Željeli smo istražiti mogu li određene genetske varijante, koje povećavaju rizik od ovih poremećaja, također nuditi potencijalne prednosti u određenim profesijama."

Dodao je kako su istraživači htjeli istražiti ne samo prednosti već i prepreke s kojima se mogu suočiti osobe s većom genetskom predispozicijom za ove osobine.

Što pokazuje analiza zanimanja?

Analizirano je 20 različitih profesionalnih polja, a rezultati su pokazali:

• Umjetnici i dizajneri imaju najveću genetsku sklonost prema psihološkim stanjima poput anoreksije, bipolarnog poremećaja, autizma, shizofrenije i depresije.
• STEM stručnjaci (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) najčešće su povezani s autizmom.
• Socijalni radnici pokazuju najvišu povezanost sa shizofrenijom.
• Učitelji i edukatori češće su povezani s anoreksijom.

S druge strane, zanimanja poput arhitekture, inženjeringa, zdravstvene skrbi, poljoprivrede, financija, uredske administracije, menadžmenta i prodaje pokazala su najmanju povezanost s mentalnim stanjima, što sugerira njihovu relativnu stabilnost, piše The Post.

ADHD i obrazovni sustav

Zanimanja najčešće povezana s ADHD-om obično zahtijevaju nižu razinu obrazovanja, što ukazuje na potencijalnu pristranost unutar obrazovnog sustava.

"Otkrili smo da su određene povezanosti s ADHD-om značajno posredovane razinom obrazovanja, što znači da sustavne pristranosti u obrazovanju mogu nerazmjerno utjecati na osobe s višom genetskom predispozicijom za ADHD, čak i ako nikad ne dobiju formalnu dijagnozu", rekao je Voloudakis.

Genetika nije sve

Premda su rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour, statistički značajni, istraživači naglašavaju da genetski markeri za mentalne bolesti čine samo 0,4% faktora koji određuju izbor karijere. Puno veći utjecaj imaju dob, spol te okolišni, socijalni i osobni faktori.

"Ovi nalazi ne znače da možemo predvidjeti nečiji posao na temelju genetike", objašnjava Voloudakis. "Oni samo ističu suptilne trendove na razini grupa. Ljudi s višim genetskim predispozicijama za određene osobine mogu biti tek neznatno skloniji određenim zanimanjima."

Iako genetika može imati malu ulogu u oblikovanju naše karijere, ona nikako nije presudna. Puno važniji su osobni izbori, društveni uvjeti i prilike koje nam se pružaju. Ova studija podsjeća da mentalno zdravlje ne treba stigmatizirati; ono može donijeti jedinstvene perspektive i vještine koje obogaćuju različite profesije.