Bili bismo učinkovitiji i manje pod stresom: Treba li petak biti slobodan dan?
Foto: Shutterstock
GAMBIJSKI radnici u javnom sektoru s veseljem su dočekali nove odluke predsjednika zbog kojih odsad rade od ponedjeljka do četvrtka, ali im radni dan traje deset sati.
Na taj način još uvijek imaju radni tjedan od 40 sati, ali i jedan dan "vikenda" više, za koji je predsjednik Jammeh izjavio da bi trebao "omogućiti Gambijcima da više vremena posvete molitvi, društvenim aktivnostima i agrikulturi".
Isto to pokušalo se uvesti u američkoj saveznoj državi Utah 2008. godine, kako bi se smanjili troškovi, ali eksperiment nije dugo trajao: petodnevni radni tjedan vraćen je 2011. godine. Sličan je prijedlog stavljen na razmatranje u Oregonu i Teksasu, ali nije prošao, javlja BBC.
Četverodnevni radni tjedan česta je pojava i u Nizozemskoj gdje jedan od tri čovjeka radi ili pola radnog vremena ili 40 sati unutar četiri dana, a ista praksa nije nepoznanica ni u nekim zanimanjima u Velikoj Britaniji.
Petkom se pune baterije
Ipak, petodnevni je radni tjedan još uvijek praksa u većini zapadnih zemalja, a Steven Shattuck, 28-godišnjak iz SAD-a, koji radi u konzultantskoj tvrtki u Indianapolisu, i to upravo od ponedjeljka do četvrtka deset sati dnevno, smatra da je to prilično napredna opcija: "Danas se sve odvija takvom brzinom da smatram da je petak potreban kako bi se napunilo baterije. Mi petke zovemo 'danima za istraživanje'.
Uz taj slobodan dan ljudi stignu uhvatiti korak sa svime što se događa, napraviti nešto za sebe ili provesti dan s obitelji", ispričao je i dodao kako smatra da su zaposlenici zbog toga produktivniji: "Ljudi na taj način nisu tako omamljeni u ponedjeljak ujutro - spremniji su za rad. Mi imamo vrlo kratke rokove pa smo učinkovitiji, pokušavamo u radno vrijeme ugurati najviše što možemo".
Postoje i društveni i ekonomski razlozi zbog kojih je četverodnevni radni tjedan dobar, objasnila je Anna Coote voditeljica društvene politike u organizaciji New Economics, koja je pak zagovarateljica radnog tjedna u trajanju između 21 i 30 sati: "Kad bismo radili kraće bilo bi više radnih mjesta, što znači da bi manje ljudi živjelo od socijalne pomoći te bi se smanjila nezaposlenost. Također, ljudi bi naučili opustiti se i usporiti: naučeni smo na iznimno brz život pod pritiskom".
Ključ je u fleksibilnosti
Njezino mišljenje dijele i brojni psiholozi, koji tvrde da mnogi ljudi danas rade gotovo neprestano, 24/7, jer razmišljamo prema "tvorničkom modelu" u kojem što više sati odradimo to ćemo biti uspješniji i bolje plaćeni, a to stvara stanovitu generalnu paniku i vrćenje u krug poput "hrčka na kotaču": "Potpuno je ludi generalni svjetonazor da ljudi kad su zatrpani poslom dolaze u osam sati ujutro, a ne odlaze prije 19 sati, iako mnogi mogu raditi od kuće s obzirom na današnju tehnologiju.
Čini se da nam je odlazak na posao utkan u DNA, ali što duže radimo to smo više pod stresom, što znači da je to opasnije po naše zdravlje", ispričao je profesor psihologije Cary Cooper sa Sveučilišta Lancaster, koji doduše ne misli niti da su "zbijene" satnice rješenje: "Ključ je u fleksibilnosti - fleksibilnosti mjesta i vremena. Ljudi žele da se to dogodi, sad je potrebno samo još nadležne uvjeriti da je to dobro za njihove zaposlenike", zaključio je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati