Foto: Shutterstock

VLADIMIRA Ijliča Lenjina, koji je umro 1924. godine u 54. godini života, danas se sjećamo kao jednog od najutjecajnijih političkih figura dvadesetog stoljeća. No, o njegovom privatnom životu, kao i uzrocima smrti, ne zna se previše.

Nekoliko zadnjih godina njegova života, pod velikim su upitnikom – mnogi tvrde kako je bolovao od sifilisa, no i dalje se ne zna koji je uzrok moždanom udaru koji je Lenjin doživio u trenutku kad je komunistička Rusija tek dobivala obrise. Danas, 23 godine nakon pada Sovjetskog saveza, doktori koriste moderno medicinsko znanje i tehnologiju kako bi ustvrdili medicinski misterij iza ove političke figure i doznali pravi razlog njegove smrti, prenosi Umaryland.

Dva moždana udara

Ovogodišnja povijesna kliničko-patološka konferencija sponzorirana od strane medicinskog sveučilišta Maryland, bavi se upravo time. U izvještaju doktora Harryja Vintersa, neurologa i neuropatologa koji je preuzeo Lenjinov slučaj, govori se o dva Lenjinova moždana udara – većem, kojeg je pretrpjela Lenjinova lijeva strana mozga i oduzela mu dar govora paralizirajući pritom njegovu lijevu stranu tijela, i jedan manji na desnoj strani mozga.

Doktori tvrde da je posljedice većeg moždanog udara, Lenjin vjerojatno osjetio prije smrti. Zdravstveno stanje počelo mu se pogoršavati 1921. - patio je od afazije (potpuni gubitak govora, govornog izražavanja i/ili razumijevanja) i agrafije (nemogućnosti pisanja).

Presudili nasljedni faktori i stres

Kao razlog moždanog udara doktor Vinters isključio je mogućnost sifilisa, jer to ne bi trebalo imati nikakvog utjecaja na mozak. No, jedan od značajnih faktora rizika za moždani udar je i stres, a nema sumnje da je komunistički revolucionar bio izložen velikim količinama stresa, dodao je doktor Vinters, podsjećajući da je Lenjin neprestano bio u životnoj opasnosti i strahovao od ubojstva.

Također, Lenjin je umro u 54. godini života poput svog oca pa Vinters ističe kako je moguće da je kod obojice postojala predispozicija za začepljenje arterija.