Screenshot: YouTube

BEBE vrište bilo kada, a odrasli ljudi kad ih se uhvati na prepad ili kad su jako sretni. Iako su to normalne reakcije, znanstvenike je mučilo zašto ljudi vrište.

Nova studija objavljena u magazinu Current Biology tvrdi kako zvuk nečijeg vrištanja u nama može aktivirati osjećaj straha i povećati našu pozornost prema tome da se nedaleko nas nalazi opasnost.

Znanstvenik David Poeppel sa sveučilišta u New Yorku napravio je sa svojim kolegama kompilaciju vrisaka iz raznih videa objavljenih na YouTubeu i pronašao 19 volontera koji su slušali vrištanje. Mjerili su koliko je vrištanje glasnije od normalnog ljudskog govora te promatrali kako ispitanici reagiraju na vrištanje. Napravili su i snimke mozga u trenucima slušanja vrištanja i otkrili da mozak nije interpretirao vrisak na način na koji interpretira ostale zvukove koje čuje.

Kad zvuk dođe do našeg uha, mozak analizira informacije poput kojeg je spola osoba koja ga je ispustila, koja je njen dob i je li neprijateljski raspoložena. U slučaju vriska to se ne događa, već se signal automatski šalje do amigdale gdje je smješten centar za strah. On se odmah aktivira, a to je znanstvenicima novo otkriće.

"U dijelu eksperimenta u kojem smo promatrali kako mozak funkcionira dok radi moždane slike, vrisak je aktivirao dio u mozgu zadužen za strah. Naš mozak vrisak ne percipira samo kao zvuk, već kao znak za oprez", rekao je Poeppel.

Studija je pokušala izračunati i koliko zvuk mora biti brz da postane glasan i izazove strah. normalan govor varira između četiri i pet Hz, a vrisak postiže glasnoću od čak 30 do 50 Hz. Što je viša, to jače percipiramo strah. Isto vrijedi i za različite zvukove alarma.