Foto: rachelsussman.com

BIĆE STARO 200 godina mogli bismo pitati koje je tehnološko dostignuće najviše primijenilo svijet. Živu stvar staru 2 000 godina pitali bismo je li renesansa doista bila preporod europske kulture. Stablo staro 3 000 godina pitali bismo je li povijest pisane fikcije doista počela s Homerovom Ilijadom, kako se smatra. No za stablo staro gotovo 10 000 godina, ova pitanja tiču se samo djelića njegova životna vijeka. Mogli bismo pitati i za nomadski život, izume posuđa, ali nekakav stvaran doživljaj daleke povijesti nam dođe do one "star k`o Isusovo magare".

Rachel Sussman je uvidjela da cijeli svijet vrlo kratkoročno doživljava ovaj planet, pa se dala u 5-godišnje istraživanje na znanstveno-umjetničkom projektu portreta "Najstarijih živih stvorova na zemlji". Njezine fotografije nas tjeraju da usporedimo svoj prosječan životni vijek (Hrvatice će živjeti prosječno 79 godina a Hrvati 73) sa ovim stvarnim Zemljinim starosjediocima. Pogled na stablo staro 9 550 godina nam daje pravu perspektivu prolaznosti vremena i naših života.

Čini se da nismo baš dobri prema svojim starima. Dolazimo do direktnih i indirektnih načina da ugrozimo život ovih stvorenja. Krhke, oštećene grane ovog starog stabla ugrozile su klimatske promjene, zaključili su biolozi. Koralj star 2 000 godina je jedva preživio napade izgladnjelih riba kad ga je životno ugrozila ekološka katastrofa s curenjem nafte u Meksičkom zaljevu. Najstarije živo biće na Zemlji je sibirska aktinobakterija koja je stara gotovo pola milijuna godina. S obzirom da joj je dom tako nesigurno smješten u ledu, globalno zagrijavanje bi moglo ozbiljno ugroziti ovo prastaro živo čudo.

Ipak, kad pogledate fotografije, uvidite da su mnogi od najstarijih Zemljinih stanovnika smješteni u ekstremnim klimatskim područjima: pustinje u SAD-u, Antarktici, Čileu i Namibiji, tundra u Švedskoj i sibirski led. S obzirom +na njihovu izolaciju od ljudi, zapitate se postoje li još uvijek unatoč klimatskim promjenama ili baš zbog njih?