ŠTO JE ZNAČILO imati milijardu dinara u Saveznoj Republici Jugoslaviji u doba hiperinflacije početkom 90-ih? Apsolutno ništa. Tih godina hiperinflacija je dosegla svoj vrhunac, a građani su bili "milijarderi bez vrijednosti".

S obzirom na hiperinflaciju, koju su, između ostalog, uzrokovali ratovi na prostoru bivše Jugoslavije, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih. Početkom 90-ih većina stanovnika Srbije u novčaniku je imala milijune dinara, a država je pokušavala suzbiti hiperinflaciju na različite načine.

Država stalno štampala novac, a on sve manje vrijedio

Od 1992. do 1994. izvršene su četiri denominacije (promjene nominalne vrijednosti novčanice najčešće brisanjem nula) valute, čime je milijun, a ponekad i milijarda, izjednačavana s jednim dinarom. Zbog hiperinflacije, 1993. godine izlaze novčanice u apoenima od 100.000, 500.000, 1 milijun, 5 milijuna, 10 milijuna, 50 milijuna, 100 milijuna, 500 milijuna, 1 milijarde i 10 milijardi dinara. 

Inflacija u Saveznoj Republici Jugoslaviji, koja je nastala nakon raspada SFRJ-a i koju su činile samo Srbija i Crna Gora, bila je tada druga najveća inflacija na svijetu. Država je sve više štampala novac, a on je sve manje vrijedio. Naposljetku, napravljen je učinkovit plan zaustavljanja inflacije.

Sve članice bivše SFRJ služile su se jugoslavenskim dinarom. Nakon raspada bivše Jugoslavije, prve su ga zamijenile Slovenija i Hrvatska 1991. godine. Sljedeće su bile Makedonija i Bosna i Hercegovina, a Crna Gora i Kosovo služile su se jugoslavenskim dinarom do 1999., kada su ga zamijenile njemačkom markom, a potom 2002. i eurom. Srbija je do 2003. koristila jugoslavenski dinar, kada ga je zamijenila srpskim dinarom.